23 veljače 2011

Još jednom tanci u II magazin

Baš se lipe i jednostavne maske Marija sitila. Nazdravimo u to ime
Ni nas puno ali smo rastancani






Maške u febraru

15 veljače 2011

2 sunčana dana

scena na rivi
pa u Ulici B. Kašića
scena na pijaci
Na žalost kod nas u kino film ni doša, pa za one koji interesira evo par kadrova koji su snimljeni u Pagu

Javna rasprava - video

video video video video video video
video je slabe kvalitete, ton triba pojačat, na kraju mi je falilo i memorije za sve snimit, ali bi iz snimke tribali dobit poprilično dobru sliku kako je rasprava izgledala

13 veljače 2011

Ki nas sa kruv vara?

ovo je kupljeno u keruma, to je fracuz sa sjemenkama, a vo u sredini in je valjda pofalilo piture

100 Godina Hajduka - dan potli

Točka na i ove lipo organizirane proslave je čiščenje rive. Nedija jutro i sve je čisto.

100 Godina Hajduka i subota od tancov

Postavlja se scenografija za proslavu
Eh, ca je to jubav
Bandire na sve bande
Eto ca znači prigodna maska. More proč na obe fešte

ipak su mi majce od 95e obljetnice lipše
Blizu oltara bolje se cuje
staro i mlado, domači i furešti svi su izašli
Torcida Pag pali baklje za Hajduka


i onda još ii vatromet
i dimne bombe, ka da smo na derbiju
dok se gase vatre zabava se seli na tance u II magazin

09 veljače 2011

Prijedlog Urbanističkog plana uređenja grada Paga



SAŽETAK ZA JAVNOST
NARUČITELJ/NOSITELJ PLANA - VIJEĆE GRADA PAGA
IZVRŠITELJ - URBAN DESIGN d.o.o.

I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
0.1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
/1/ Urbanističkim planom uređenja građevinskog područja Grada Paga (u daljnjem
tekstu: Plan) se. u skladu sa važećim Prostornim planom uređenja Grada Paga i sa
izmjenama i dopunama utvrđuje osnovna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i
povijesnih vrijednosti, korištenje i namjena površina, s uvjetima uređenja i mjerama zaštite.
/2/ Ovaj Plan prvenstveno slijedi i temelji se na smjernicama, ciljevima i ograničenjima
utvrđenim u okviru Prostornog plana uređenja Grada Paga. koji je na snazi. Uređivanje
prostora utvrđeno ovim Planom usuglašeno je s navedenim smjernicama i ciljevima,
poštivajući zatečene vrijednosti područja te posebno ambijentalnih kvaliteta prostora
(izgrađenog i neizgrađenog dijela), uz uvažavanje zatečenih uvjeta na Planom
razmatranom prostoru,
/3/ Planom se utvrđuju uvjeti za namjenu, korištenje, uređivanje i izgradnju objekata
sadržaja prometne i druge komunalne infrastrukture, koji osiguravaju kvalitetan urban
standrad u zoni obuhvata, te okviri za izradu projekata za ostvarenje lokacijskih
građevinskih dozvola i drugih akata kojima se realizira provedba ovog Plana.
/4/ Uređivanje prostora, zahvati na građevinama i izgradnja građevina obavljati će se u
svrhu privođenja zemljišta (obuhvaćenog ovim Planom) planski definiranoj namjeni. U
ostvarivanju osnovnih funkcija i namjena prostora utvrđenih Planom, određeni su parametri
koji omogućavaju očuvanje njegovih prirodnih i ambijentalnih karakteristika u skladu s
potrebama korisnika ove zone. usklađeno sa preostalim dijelom šireg područja.

Članak 2.
/1/ u razvoju Grada Paga razvijat će se i obnavljati i njegov urbani i zaštićeni dio prema
odredbama ovog Plana što će se poticati sljedećim planskim mjerama kako slijedi:
• Uspostava urbanog standardo u svim djelovima unutar zone obuhvata plana
• Održavanje i obnova izgrađenoga urbanog tkivo
• Nadogradnjo i interpolacija djelomično izgrađenog područja
• Uredrvonie neizgrađenih površina
• Unapređenje urbanog standarda javnog prometa i komunolne infrastrukture
• Očuvanje i obnovo povijesnih i prirodnih vrijednosti
• Sustavno evidentiranje i sanacija ugroženih vrijednosti povijesne jezgre i drugih
nositelja povijesnog identiteto groda
• Uređenjem i održavanjem obalnog pojasa, posebno gradske rive
• Sonocijo izgrađenih oblikovno degradiranih područja
• Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti, kulturnog krajolika
• Mjere zaštite okoliša
• Uspostavljanje mjera sonocije izgrađenih devostironih dijelova građevinskog
područja
/2/ Provođenje i realizacija navođenih mjera odvijat će se temeljem Odredbi ovog
Plana kojima se definiraju uvjeti namjene i korištenja prostora, način izgradnje, uređenja i
obnove dijelova prostora, kao i zaštite svih vrijednosti unutar Planom obuhvaćenog
područja. Navedeni uvjeti realizacije buduće izgradnje, odnosno obnove zatečene
izgradnje utvrđeni su kroz tekstualni i grafički dio te obavezne priloge Plana koji zajedno
predstavljaju jedinstvenu cjetnu za tumačenje i primjenu Plana, a sa ciljem provedbe
predviđenih zahvata izgradnje, uređenja i zaštite prostora na dijelu obuhvata Plana.

Članak 3.
/1/ Svi zahvati no prostoru obuhvata Plana vezani uz izgradnju objekata, uređenje
prostora ili realizaciju bilo kakvih radova na površini, ispod ili iznad zemlje, mogu se
provoditi samo u skladu s uvjetima uređenja prostora utvrđenim u skladu s postavkama
Plona. kao i na temelju svih pozitivnih zakona i drugih propisa.
/2/ Plonom se utvrđuje prostorno funkcionalna organizacija prostora, namjena i
moguće kapacitiranje izgradnje unutor područja obuhvata. uključivo i uvjeti korištenja,
uređenja i gradnje unutar građevinskih zona razlićitih namjena.
/3/ Na području obuhvata Plana ne smiju se gradili objekti, koji bi svojim postojanjem i
uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavali život, zdravlje i rad ljudi odnosno
ugrožavali postojeće urbane i prirodne vrijednosti, uključivo i okoliš iznad dopuštenih
vrijednosti, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice.

Članak 4.
/1/ Uređivanje prostora i izgrodnja unutar Plonom obuhvaćenog područja provodi se
temeljem izvoda iz tekstualnog i grafičkog dijela Plana koji čine jedinstvenu cjelinu za
njegovo tumačenje, primjenu i provedbu.
/2/ Ostvarivanje ciljeva i zadataka, te predviđenog načina uređivanja i korištenja
prostora utvrđenog Planom, provodit će se i osiguravati u kontinuiranom procesu, preko
nadležnih tijela i ustanova Grada Paga i Zadarske županije.

Ćlanak 5.
/I / Plan se donosi za dio područja Grodo Paga utvrđenog Prostornim ptanom uređenja
Grada Paga i obuhvaća povijesnu jezgru Groda Paga i lokalitete pod nazivima : Golija
Lokunja. Vodice , Miškovići. Bašoca. Murvica - Varoš, Bošana
/2/ Područje obuhvata Plana zauzima cca 243.9 ha. od loga cca.-izgrađenog
građevinskog zemljišta.

Članak 6.
/1 / Područje obuhvata Plana utvrđeno je Prostornim planom uređenja Grodo Paga. a
granica obuhvata prikazana je u grafičkom dijelu elaborata na svim kartografskim
prikazima ovog Plana.
/2/ Detaljne granice obuhvata Plana određene su granicama zatečenih parcela k.č.br. i
svih parcela između navedenih kako je to prikazano na grafičkom prikazu Plana


1.0 UVJETI ODREĐIVANJA RAZGRANIČAVANJA POVRSINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 7.
/1/ Funkcionalna organizacija i namjena prostora utvrđuje se sukladno zatečenoj
izgradnji, formiranim cjelinama. potrebama korisnika prostora, te pianskim pretpostavkama
razvoja u cjelini.
/2/ Površine javnih i drugih namjena određene su Prostornim planom uređenja Groda
Paga i ovim Planom.
/3/ Osnovna namjena stambeno-poslovne/mješovite izgradnje daje mogućnost
dodatni sadržaja i u zatečenim izgrađenim zonama.
/4/ Potreba za dodatnim sadržajima unutar razmatrane zone uvjetuje uspostavu
mješovite izgradnje sa obaveznim sadržajima poslovnih djelatnosti u određenom postotku
brutto izgrađenih površina pojedine građevinske parcele.
/5/ uspostavljeni su kriteriji koji uvjetuju određrvonje korištenja površina za javne i druge
namjene u ovom Planu, a kako slijedi:
• Temeljna obilježjo prostora kao cjeline
• Cijevi razvitka urbane strukture i razvitka
• Valorizacijo postojeće prirodne i izgrađene sredine
• Održivo korištenje i kvaliteta prostora, okoliša i unapređivanje kvalitete života
• Postojeći i planirani broj stalnih i povremenih stanovnika
• Poticanje razvoja pojedinih prostornih cjelina
• Obnova i održavanje graditeljski vrijednih cjelino
• Jasna organizacija zona turističko-ugostiteljske namjene komercijalnog turizma
• Orgonizacija stombeno-poslovnih zona

Članak 8.
/1/ Namjena prostora utvrđena u okviru ovog Plana kao i struktunrarije na razlićite
korisnike, definirana je u grafičkom dijelu elaborata na kartograrskom prikazu Plana. koji je.
zajedno sa pripadajućim tekstualnim dijelom, mjerodavan za utvrđivanje detaljne
namjene površina odnosno za utvrđivanje razgranićenja u pogledu namjene površina za
pojedine parcele na području obuhvata Plana.
/2/ PovrSine svih namjena unutar obuhvata Plana razgraničene su i označene bojom I
planskim znakom na kartografskim prikazima „Namjene i korištenja prostora" i sve u skladu
s Pravilnikom na snazi. a kako slijedi:
1. Mješovita pretežito stambena namjena Ml
• Mješovita namjena - pretežito stambena-postojeća MI /1
• Mješovita namjena - pretežito stambena [zaštićena jezgra) MI /1A
• Mješovita namjena - pretežito stambena - kontaktna zona MI /1B
• Mješovita namjena - pretežito stambena -zona štalica M1 /1C
• Mješovita namjena -pretežito stambena -planirana MI /2
2. Društvena i javna namjena D
• Upravna DI
• Predškolska D3
• Školska D4
• Kultura D6
• Zdravstvo 07
• Vjerska D8
• Površine na kojima su moguće i druge javne i društvene namjene označene su kao
D i to: političke organizacije, specijalizirani odgojno-obrazovni sustavi, centri, športsko-
rekreacijske dvorane, zatvoreni bazeni i si. sve u skladu s Prostornim plaoma uređenja
grada Paga. Predmetni se sadržaji mogu smjestiti i u zonu mješovite namjene Ml.
3. Gospodarsko-proizvodna namjena - servisi I zanatstvo I
4. Gospodarsko-poslovna namjena K
• Uslužna KI
• Trgovačka K2
• Komunalno-servisna K3
-uređaj za pročišćavanje K3/1
-razvrstavanje i zbrinjavanje komunalnog bezopasnog otpada K3/2
5. Površine Infrastrukturnih/komunalnih sustava IS
• Koridori prometnica
• Autobusni kolodvor AK
• Benzinska crpka
• Trafostanice TS
• Infrastrukturni objekti ISI, IS2
6. Ugostiteljsko-turistička namjena T
7. Sportsko-rekreacijska namjena R
• Sport Rl
• Rekreacija R2
• Kupalište R3
-Javno kupalište R3/1
-Prirodne plaže R3/2
-Uređene plaže (hotelska) R3/3
• otvoreni sportski tereni R4
• Površine na kojima su moguće sve sportsko-rekreacijske namjene, označene su kao
Rl uključuju objekte za neorganiziranu sportsku aktivnost, sportske građevine, objekte za
odmor i rekreaciju i druge sadržaje npr.: dvorane, otvoreni i zatvoreni bazeni, drugi
stadioni, baseball stadion i razna igrališta.
8. Zaštitne zelene površine /Javne zelene površine Z
Uređene parkovne površine Z1
Uređene zelene površine Z2
Zaštićena park-šuma Z3
Zaštitno zelenilo Z4

Članak 9.
Planiranim uređenjem prostora u okviru obuhvata površina i objekata za slijedeće funkcije i
djelatnosti:
/1/ Zona postojeće mješovite, pretežito stambene namjene,
površine cca 89,9 ha (Ml/l)
Zatečeni objekti mješovite, pretežito stambene namjene, locirani su na većem dijelu
obuhvata Plana i to dalje od centra naselja u mirnijim dijelovima građevinske zone.
Rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja postojećih građevina te izgradnja novoplaniranih
objekata i sadržaja mora slijediti provedbene odredbe u smislu izgrađenosti, gabarita i
oblikovanja, a namjenski trebaju slijediti osnovnu zatečenu matricu obiteljskih kuća
zatečenih na terenu. Unutar zone moguće je ostvariti mali poslovni objekt bez buke i
ostalih onečišćenja (trgovina, ured, frizeraj, slasticama isl.), ali nije dozvoljena izgradnja
bučnih sadržaja izuzev restorana, kafića i si.
Zona u cjelini mora imati >50% stambene izgradnje.
Maksimalna izgrađenost je 35% od površine građevinske parcele. Iznimno, za postojeće
građevine izgrađenost je veća ukoliko zadovoljava oblikovne uvjete predmetne zone i
kontaktnog područja te sigurnosne uvjete.
/2/ Zona mješovite pretežito stambene namjene -
zaštićena povijesna jezgra, površine cea 5,8 ha (Ml/l A)
Zatečeni objekti mješovite, pretežito stambene namjene, nalaze se u zoni povijesne jezgre
grada Paga. Planom je određena revitalizacija jezgre uz rekonstrukciju, adaptaciju i
dogradnju postojećih građevina te eventualno izgradnju novoplaniranih/zamjenskih objekata kao i uvođenje novih poslovnih sadržaja s ciljem očuvanja povijesne jezgre. Uvjeti
za rekonstrukciju/adaptaciju ili zamjenske objekte proizlaze iz Konzervatorskih smjernica
propisanih za jezgru. Građevine trebaju slijediti osnovnu zatečenu matricu na terenu.
Unutar zone moguće je u/uz stambene građevine ostvariti male poslovne objekte bez
buke i ostalih onečišćenja (trgovina, ured. frizeraj, slasticama, usluge, obrti isl.). ali nije
dozvoljena izgradnja bučnih sadržaja izuzev restorana, kafića i si.
/3/ Zona mješovite pretežito stambene namjene -
zona štalica. površine cea 0,9 ha (Ml /B)
Planirani objekti mješovite, pretežito stambene namjene - zona štalica, locirani
neposredno uz povijesnu jezgru. Unutar predmetne zone. uz očuvanje postojećih
građevina sukladno uvjetima nadležnog resora za zaštitu graditeljske baštine, planirane
stambeno-poslovne namjene predviđaju se objekti i sadržaji koji su namijenjeni stanovanju
(stalnom i povremenom) i pretežito ne pretpostavljaju komercijalni turistički smještaj, te se
planira izgradnja individualnih samostojećih, dvojnih i u nizu građevina. Izgradnja
novoplaniranih objekata i sadržaja mora slijediti provedbene odredbe u smislu
izgrađenosti, gabarita i oblikovanja, a namjenski trebaju slijediti osnovnu zatečenu matricu
obiteljskih kuća zatečenih na terenu. Za ovu zonu potrebno je ishoditi posebne uvjete
nadležnog resora za zaStitu graditeljske baštine.
/4/ Zona mješovite pretežito stambene namjene -
kontaktna zona, površine cea 2,lha (M1/1C)
Zatečeni objekti mješovite, pretežito stambene namjene, nalaze se u zoni povijesne jezgre
grada Paga. Planom je određena revitalizacija jezgre uz rekonstrukciju, adaptaciju i
dogradnju postojećih građevina te eventualno izgradnju novoplaniranih/zamjenskih
objekata kao i uvođenje novih poslovnih sadržaja s ciljem očuvanja povijesne jezgre. Uvjeti
za novu gradnju, rekonstrukciju/adaptaciju ili zamjenske objekte proizlaze iz ovih Odredbi i
Konzervatorskih smjernica propisanih za kontaktno područje jezgre. Građevine trebaju
slijediti osnovnu zatečenu matricu na terenu. Unutar zone moguće je u/uz stambene
građevine ostvariti male poslovne objekte bez buke i ostalih onečišćenja (trgovina, ured,
frizeraj, slasticama, usluge isl.), ali nije dozvoljena izgradnja bučnih sadržaja izuzev
restorana, kafića i si.
/5/ Zona planirane mješovite pretežito stambene namjene,
površine cea 41.6 ha (Ml/2)
Planirani objekti mješovite, pretežito stambene namjene, locirani su na većem dijelu
obuhvata Plana. Unutar predmetne zone, planirane stambeno-poslovne namjene
predviđaju se objekti i sadržaji koji su namijenjeni stanovanju (stalnom i povremenom) te se
planira izgradnja individualnih samostojećih građevina. Izgradnja novoplaniranih objekata
i sadržaja mora slijediti provedbene odredbe u smislu izgrađenosti, gabarita i oblikovanja,
a namjenski trebaju slijediti osnovnu zatečenu matricu obiteljskih kuća zatečenih na
terenu.
Unutar zone moguće je ostvariti i smještajne kapacitete tipa obiteljskog pansiona kao i
male poslovne objekte bez buke i ostalih onečišćenja (trgovina, ured, frizeraj, slasticama
isl.). ali nije dozvoljena izgradnja bučnih sadržaja izuzev restorana, kafića i si.
Zona u cjelini mora imati >50% stambene izgradnje.
Maksimalna izgrađenost je 35% od površine građevinske parcele.
/6/ Zona društvene namjene/ društvenih i javnih funkcija
površine ccal,2 ha (D)
Postojeća zona društvenih i javnih funkcija smještena je u središnjem dijelu naselja Paga.
Postojeće građevine su: škola, vrtić, gradsko poglavarstvo, mjesni odbor, crkva župni ured.
a uz njih su smještene različite uslužne djelatnosti, trgovine, usluge, ugostiteljstva i sličnih
djelatnosti. U zaštićenoj jezgri formiran je javni prostor trga.
Izvan navedene zone središta naselja Paga planiraju se svi sadržaji određeni Prostornim
planom uređenja grada Paga (osnovna škola - centralna, vatrogasni dom, unutrašnji
poslovi, policija, vatrogasna služba, profesionalne usluge, komunalne organizacije, javna
poduzeća-ispostave, među općinske, županijske funkcije, gospodarska komora i dr.).
Objekte društvene namjene moguće je smjestiti uz odgovarajuće uvjete i u zoni Ml.
/7/ Zona rekreativnih sadržaja površine cea 14,2 ha (R)
Postojeća zona osnovne namjene otvorenih športsko-rekreativnih površina sa pripadajućim
sadržajima podrazumijeva slijedeće sadržaje:
• Sportski tereni -otvoreni/zatvoreni (nogometno igralište i dr.)
• Rekreacija
• Kupalište- javno, prirodne plaže
• Restoran
• Caffe
• Slastičarnu
• Klubski prostor
• Svlaćionicu/sanitarije
• Parkirališne prostore
Maksimalna izgrađenost je 20% od ukupne površine što ne podrazumijeva otvorene
športske terene i parkirališni prostor. Izgrađenost može biti i veća za 25% od propisane.
ovisno o sadržaju. Sve navedene sadržaje prate i potrebne građevine određene prostorno
programskim sadržajem.
/8/ Zona komunalnih djelatnosti - pumpna stanica površine cea......ha
/9/ Prometne površine ukupne površine cea 23 ha osnovne namjene kolnog prometa,
a podrazumjeva se :
• Glavna mjesna cesta
• Sabirna ulica
• Ostale ulice
• Parkirališni prostor /promet u mirovanju
• Autobusni kolodvor (K3) te prateća ugibališta/parkiralište.
Prometne površine prikazane su na kartografskom prikazu Plana pod naslovom „Promet" u
mjerilu 1:2000..

Članak 10.
/1/ Sve navedene namjenske kategorije (unutar zatečene i planirane izgradnje) mogu
koristiti podrumske i tavanske prostore u objektima, vezano uz osnovnu namjenu objekta,
uključivo garažnog ili pomoćnog prostora.
/2/ Osim izgradnje građevinskih struktura objekata, treba preostale dijelove svake
pojedine parcele urediti kao ukrasne zelene površine uz javni prostor ulice, te kao zeleni ili
gospodarsko-radni na stražnjem dijelu parcele. Unutar svake parcele osiguravaju se
potrebne prometne i parkirališne površine prema posebnom standardu, te neophodne
pješačke, uređene zelene i druge površine (terase i si.).
/3/ Unutar naprijed opisanih zona osnovne namjenske kategorije predviđena je
izgradnja pomoćnih prostora ili garaža. Svi potrebni pomoćni prostori trebaju se locirati
unutar površine predviđene za izgradnju, prislonjeni na objekt ili u okviru objekta. Kod tog
se pomoćni objekti obvezno lociraju na stražnjem dijelu parcele, udaljeno od javne
prometne površine.
/4/ Pješačke površine predstavljaju posebno značajnu namjensku kategoriju zajedničkih
javnih površina. Duž kolnih površina planirani su nogostupi, s time da se gdje god je
moguće predviđaju drvoredi autohtonog raslinja.
Unutar zona društvene, poslovne i poslovno-stambene namjene pješačko-kolne i pješačke
površine trebaju obuhvatiti sve objekte, te time omogućiti pristup sadržajima javne
namjene u njihovim prizemnim etažama. Pješačke komunikacije trebaju svojim smjerovima
pružanja osiguravati cjelokupno povezivanje ovog prostora.
/5/ Kolno-parkirališne površine, podrazumijevaju sve površine izvan i unutar Planom
utvrđenih lokacija - zona izgradnje, nužnih za pristup do pojedinih objekata i sadržaja (stalni
i interventni pristup), odnosno za potrebe prometa u mirovanju vezano uz planirane
kapacitete javno-poslovnih i stambenih prostora. U sklopu tih prometnih koridora sadržani
su i pješački nogostupi te dijelom i uređene javne zelene površine kao sastavni dio
pojedine prometnice. Također, u tim se koridorima, unutar izgrađenog dijela ili zelenog
pojasa, treba voditi sva planirana infrastruktura vodovoda, kanalizacije, telekomunikacija,
elektroopskrbe i javne rasvjete.
/6/ Parkovno, urbano i zaštitno zelenilo predstavljaju nužnu bio-ekološku. funkcionalnu i
ukrasnu kategoriju u okviru zaštite i uređivanja prostora. U sklopu tih površina moguće je
provesti opremanje potrebnom urbanom opremom (manja dječja igrališta, manje
površine za sport i rekreaciju, i dr.), funkcionalno vezanih uz okolne namjenski usmjerene i
izgrađene prostore.

Članak 11.
/1/ Planom se predviđa mogućnost postavljanja privremenih objekata tipa kiosk za
obavljanje određenih poslovnih djelatnosti. Poslovna djelatnost u tim objektima treba se
prvenstveno kretati u segmentu trgovine i ugostiteljstva. Načelno se može konstatirati da se
njihova lokacija nalazi uz pješačke komunikacije, te dijelom unutar zelenih površina u
koridoru prometnih površina te u okviru zelene površine, gdje veličina prostora omogućava
njihovo postavljanje. Obzirom na njihov značajan utjecaj na urbani izgled područja,
uređenje pojedine lokacije, te utvrđivanje tipa kioska treba odrediti kroz posebnu studiju ili
natječaj za projekt urbane opreme. Materijali moraju biti prirodni, autohtoni razmatranom
području : drvo. cigla, crijep, kamen i si.

2.0. 0. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
GOSPODARSKO-POSLOVNA NAMJENA - PROIZVODNA (I)

Članak 12.
Gospodarska, proizvodna, namjena (I) - prehrambeno prerađivačka djelatnost (sirana)
locirana je na rubnom dijelu ulaza u grad. a obuhvaća postojeći lokalitet sa izgrađenim
objektima sirane, uz planom predviđeno proširenje na zonu izvan područja obuhvata ovog
Plana. Za predmetni sadržaj primjenjuju se mjere zaštite regulirane posebnim propisima kao
i oblikovanje parcele propisano ovim odredbama.
2.2. POSLOVNA NAMJENA (K)

Članak 3.
/!/ Područje poslovne namjene prikazano je na grafičkom prikazu Korištenje i namjena
površina. Za poslovnu namjenu trgovačkih, uslužnih i dr. djelatnosti - Kl (smještenih u
kontaktnom području uz povijesnu jezgru) planirani su slijedeći sadržaji: tržnica, obrti i
poslovni sadržaji u prizemlju uz mogućnost realizacije stanovanja na katu, trgovački centar
s parkiralištem, autobusni kolodvor. Na rubnom dijelu grada planirane su zone poslovne
namjene uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti. U zoni solana, postojećim
građevinama planirana je prenamjena u poslovne, trgovačko ugostiteljske sadržaje uz
kulturne i društvene. Postojeće građevine solana zadržavaju se u zatečenom obliku uz
rekonstrukciju sukladno uvjetima nadležnog resora zaštite graditeljske baštine. Planirane
zone uređuju se uz slijedeće okvirne uvjete, a sukladno izrađenim prostorno programskim
rješenjima:
Planom određene lokacije uređuju se kao otvoreni prostori. Uređivanje i komunalno
opremanje tih prostora (ograđivanje, nadzor, infrastruktura) treba biti usklađeno sa
funkcionalnim potrebama zaštite, potrebe primjene mjera očuvanja kvalitete okoliša i
zakonskim propisima vezano uz pojedinu djelatnost.
Unutar navedenih prostora moguće je izgraditi prateće objekte nužne za realizaciju
planirane djelatnosti i to:
Maksimalna izgrađenost ograničava se sa 3000 m2 brutto izgrađene površine (radno-
poslovni prostori, skladišta, trgovine, obrti i si, uz mogućnost realizacije neto trgovačke
površine do 1.500 m2, a ugostiteljstva, pratećih sadržaja, obrta i si. do 1000 m2). Na prostoru
rubnog dijela grada moguće je u predmetnoj zoni ispitati i mogućnost za separaciju
otpada (sa pratećim sadržajima). Komunalno - sevisni prostori u trebaju sadržavati potrebne prometne površine uključivo i prostor za kraće ili duže zadržavanje vozila, te
minimalnu infrastrukturnu opremljenost (voda. energija). Pristupno cesta za navedene
lokacije treba biti minimalne širine 6.0 m. Iznimno, ako to lokalni uvjeti zahtijevaju moguće
je graditi građevine do 1500.0m? neto površine.
/2/ Uređenje prostora i izgradnja na prostorima poslovne (komunalno-servisne) namjene
provodi se temeljem Studije utjecaja na okoliš i smjernica ovog Plana.
/3/ Na površini poslovnih zona mogu se uređivati površine i graditi sve građevine
poslovne namjene te proizvodne građevine za proizvodnju koja u tehnološkom procesu
nema emisija štetnih tvari u zrak, vodu ili tlo.

Članak 14.
/I / Unutar područja obuhvata Plana u zonama mješovite stambeno-poslovne namjene
moguće je realizirati i poslovne sadržaje koji mogu biti u sklopu stambenog objekta,
stambeno-poslovne građevinske čestice ili su isključivo poslovne građevine na zasebnim
građevinskim parcelama.
/2/U smislu poslovne namjene podrazumijeva se trgovačko-ugostiteljski, uslužni,
obrtnički, proizvodni i ostali sadržaji kompatibilni stanovanju, unutar zone Ml gdje je
moguće ostvariti i nešto bučnije sadržaje (kafić, restoran, čisti obrti isl.)« U tim zonama
pretpostavlja se korištenje dijela prizemne etaže objekta za poslovni prostor uz moguće
korištenje i drugih etaža, uključivo podrumske etaže.

Članak 15.
Mješovita zona stambeno-poslovne namjene Ml uz pretežitostanovanje podrazumijeva
slijedeće poslovne/gospodarske sadržaje:
• Tihi i čisti obrt/proizvodnja/servis
• Trgovina dnevne potrošnje
• Delikates trgovina
• Specijalizirana trgovina
• Restoran
• Caffe
• Slasticarna
• Usluge
• Parkirališni prostor.

Članak 16.
Za navedene sadržaje u prethodnom stavku predviđena je izgradnja građevine uz
slijedeće uvjete:
• minimalna građevinska parcela za građevinu poslovne/gospodarske namjene iznosi
500 m2
• maksimalna izgrađenost iznosi 35 %
• maksimalni tlocrtni gabarit - nije uvjetovan
• minimalni tlocrtni gabarit iznosi 7x8 odn. 56 m2
• maksimalna visina iznosi P+1+pk, odn. 8,0 m od najniže kote terena do vijenca
objekta
• minimum 25% površine parcele mora se namjeniti estetskom zelenilu sadnjom
autohtonih vrsta zelenila, uključivo izvedbu pješačkih površina i terasa
• minimalna udaljenost od granice parcele mora iznositi 4.0 m. a prema javnoj
prometnoj površini 6.0 m
• obavezna je potpuna infrastrukturna opremljenost parcele
• obavezno se mora osigurati parkirališno mjesto na parceli i to u skladu s normativom
1stan/1.5 PGM (parkirališno/garažno mjesto) odn. u skladu s poslovnim sadržajem prema
važećim normativima
• ograde, pergole. terase, stepeništa, pristupni put i potporni zidovi moraju se graditi
tako da ne narušavaju izgled dijela naselja i cjeline, pri čemu se ne smije promijeniti
prirodno ili postojeće oticanje oborinske vode na štetu susjednih čestica i građevina
• ukoliko se nasipavanjem parcele uz njezinu granicu pojavljuje visinska razlika prema
prirodnom terenu susjedne parcele veća od 1.0 m potrebno je za takove radove ishoditi
suglasnost vlasnika/korisnika susjedne parcele, pri čemu nasipavanje nije dozvoljeno ako je
susjedni objekt lociran bliže od 3.0 m do granice parcele, odnosno ako se takovim
radovima mijenja stabilnost zemljišta ili prirodni tok oborinskih voda na štetu susjedne
parcele/građevine.

2.3. UVJETI ZA GRADNJU POVRŠINA UGOSTITEUSKO-TURISTIČKE NAMJENA -T
Članak 17.
Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (T) unutar naselja zadržava se broj ležajeva
u postojećim hotelima na lokacijama ugostiteljsko turističke namjene. Planom se iznimno
omogućava na dijelu postojećih turističkih zona, rekonstrukcija građevina do visine P+2+Pk
odn. P+2+3 radi osiguranja kvalitetnije ponude.

Članak 18.
(1) Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (T) unutar naselja mogu se graditi
građevine vrste hotel u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim
standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli Ministarstva turizma.
(2) maksimalna gustoća korištenja površine može biti do 120 kreveta / ha.
• maksimalni dopušteni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice iznosi 0,3
• maksimalni dopušteni koeficijent iskorištenosti građevinske čestice iznosi 0,8
• najviša dopuštena katnost iznosi P+2, a najviša dopuštena visina građevine iznosi
10,0 m mjereno od najniže kote konačno zaravnatog teren uz građevinu do vijenca
• najmanje 40% svake građevinske čestice mora se urediti kao parkovno i prirodno
zelenilo.
• unutar parcele mogu se realizirati i drugi kompatibilni prateći sadržaji javne namjene
(poslovni prostor, kultura, usluge, servisi, zabava, sport-rekreacija i dr.) uz osnovnu turističku
namjenu.
• povezivanje prostora zone ugostiteljsko-turističke namjene na javnu prometnu mrežu
ostvaruje se direktno ili spojnim putem minimalne širine 6,0 m, iznimno 5.5 u izgrađenim
strukturama
• proračunski broj kreveta za hotele iznosi 2 kreveta po smještajnoj jedinici,
• u sklopu parcele ili zone ugostiteljsko-turističke namjene treba realizirati najmanje 1
parkirališno mjesto po smještajnoj jedinici.

Članak 19.
/1/ Dijelovi vanjskih prostora oko građevine (posebno prema javnoj površini), uređivat će
se kao zelene površine (minimalno 20% površine parcele kod objekta javne, poslovne i
proizvodne namjene), sadnjom autohtonih vrsta zelenila, uključivo izvedbu pješačkih
površina i terasa, te kolnih prometnih površina za pristup do objekta ili parkirališta (garaže)
na parceli.
/2/ Ograde, pergole, terase, stepeništa, pristupni put i potporni zidovi moraju se graditi
tako da ne narušavaju izgled dijela naselja i cjeline, pri čemu se ne smije promijeniti
prirodno ili postojeće oticanje oborinske vode na štetu susjednih čestica i građevina.
/3/ Ukoliko se nasipavanjem parcele uz njezinu granicu pojavljuje visinska razlika prema
prirodnom terenu susjedne parcele veća od 1,0 m potrebno je za takove radove ishoditi
suglasnost vlasnika/korisnika susjedne parcele, pri čemu nasipavanje nije dozvoljeno ako je
susjedni objekt lociran bliže od 3,0 m do granice parcele, odnosno ako se takovim
radovima mijenja stabilnost zemljišta ili prirodni tok oborinskih voda na štetu susjedne
parcele/objekta.


UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH/JAVNIH DJELATNOSTI

Članak 20.
/1/ Planom se utvrđuje smještaj građevina za sadržaje društvenih djelatnosti i javnih službi
(postojećih i planiranih), a koje su u skladu sa važećim PPUO-om grada Paga.
/2/ Važnije i složenije građevine društvenih djelatnosti brutto razvijene površine preko 1000
m2, koje formiraju značajan središnji prostor naselja treba definirati kroz izradu urbanističko
arhitektonskog rješenja temeljem programskog zadatka (uključivo okolni neposredni prostor).
/3/ Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti odnose se na sve objekte propisane PPUG Paga:
• upravni sadržaji, sudstvo, javne službe, društveno političke i profesionalne organizacije,
javna poduzeća i komunalne organizacije (gradsko poglavarstvo, mjesni odbor, crkva i
župni ured, sud, tužilaštvo, pravobranilaštvo, ispostava gospodarske komore, unutrašnji
poslovi, policija, društveno političke organizacije , međuopćinske-županijske institucije,
javna poduzeća, komunalne organizacije, profesionalne udruge, dobrovoljno vatrogasno
društvo, i dr.)
• školstvo (centralna osnovna škola i srednja škola)
• prosvjeta, kultura, znanost, umjetnost, fizička kultura (dom kulture, narodno sveučilište,
knjižnica, kinematograf, muzej, galerija, društveni klubovi, amatersko kazalište, lokalni list.
lokalna radio stanica i si.)
• socijalna, zdravstvena i veterinarska zaštita (dom zdravlja, zdravstvena stanica,
ljekarna, jaslice, vrtić, dom umirovljenika, fond mirovinskog osiguranja-ispostava, ispostava
zavoda za socijalno osiguranje, centar za socijalni rad i si.)
• financijske, uslužne i prometne djelatnosti ( banka, štedionica, filijale ZAP-a. centar.
Radio, TV i TT veza. poštanski centar, telegraf, glavna Atf centrala, autobusni terminal,
autobusno stajalište, kamionski terminal, stanica za tehnički pregled vozila, benzinska
stanica i dr.)
• trgovina, ugostiteljstvo kao prateće djelatnosti.

Članak 21.
/1/ Građevine i sadržaji društvenih djelatnosti mogu se graditi pod slijedećim uvjetima:
• minimalna veličina građevinske parcele iznosi 2000 m2, uz mogućnost smanjenja za
25%
• građevinska parcela na kojoj će se graditi treba se nalaziti uz već izgrađenu javno-
prometnu površinu širine kolnika najmanje 6.0 m i obostranog pješačkog hodnika 1.5 m,
• na građevinskoj parceli ili uz javnoprometnu površinu treba osigurati prostor za
parkiranje potrebnog broja vozila;
• udaljenost građevine sa sadržajima društvenih djelatnosti od rubova parcele iznosi
minimalno 10 m. a od granice prema javnoj prometnoj površini minimalno 20 m.
• udaljenost građevine: škole, dječjeg vrtića i jaslica od drugih stambenih, stambeno-
poslovnih građevina, treba biti najmanje 10.0 m. a od manjih poslovnih i
gospodarskih građevina s izvorima zagađenja najmanje 50,0 m;
• građevine trebaju biti sigurne od požara i od elementarnih i drugih opasnosti.
• obavezna je potpuna infrastrukturna opremljenost parcele
• oblikovanje građevine mora biti u skladu sa ambijentom.
/2/ Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele za građevine društvenih
sadržaja može iznositi najviše 0.20 uz mogućnost povećanja za 25% koeficijenta.
/3/ Parcela građevine društvenih djelatnosti treba biti ozelenjena, a najmanje 40% njezine
površine treba hortikultumo urediti, koristeći autohtoni biljni materijal.
/4/ visina izgradnje objekata društvenih djelatnosti predviđa se sa P+l ili 9,0 m, pri čemu
visina vjerskih građevina može biti i veća.
/5/ Građevine društvenih djelatnosti mogu se iznimno graditi najviše do visine od tri etaže
(prizemlje + dvije etaže), a prema potrebi i sa podrumom i potkrovljem, odnosno
maksimalno 13,0 m od najniže kote uređenog terena uz objekt do vijenca objekta.
/6/ Građevine društvenih djelatnosti moraju osigurati prostor za skloništa u skladu sa
važećim propisima.
/7/ Građevine društvenih djelatnosti moraju biti vatrosigurne i u njima se ne smiju odlagati
lako zapaljive ili eksplozivne tvari.
/8/ Na prostorima unutar gušće izgrađenog užeg urbanog područja gradnja građevina
društvenih djelatnosti prilagođava se stvarnim mogućnostima prostora, okolnoj
izgrađenosti i ambijentu zbog interpolacije u izgrađeno tkivo gradskog područja, te se oblik
i veličina građevne čestice za ove sadržaje određuje sukladno ovim odredbama i
posebnim propisima. Preporučeni maksimalni koeficijent izgrađenosti može biti i veći, a u
skladu s lokalnim uvjetima kao sto su (uglovne građevine, zamjena postojećih neuvjetnih
građevina i si.). Obzirom na izgrađenost područja, kao stimulativna mjera omogućava se
veći intenzitet izgradnje, sa minimalnom površinom parcele od 800 m2 iznimno uz
mogućnost smnjenja za 25% površine te povećanim koeficijentom izgrađenosti do 0,8
površine parcele, kao i maksimalnom visinom građevine (P+3) ili 16,0 m, ovisno o okolnim
kontaktnim građevinama/parcelama.
/9/ Prilikom izgradnje građevina društvenih djelatnosti unutar zaštićenih urbanih područja
(povijesna jezgra i kontaktno područje), odnosno u kontaktu sa pojedinačnim zaštićenim
objektom, uvjeti za uređivanje prostora utvrditi će se temeljem konzervatorske
dokumentacije, a u skladu s važećim propisima.

UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH I STAMBENO-POSLOVNIH
GRAĐEVINA (Ml)

Članak 22.
/1/ Mogućnost daljnjeg provođenja ovog prostorno-planskog dokumenta ovisna je o
prilagođenosti planirane parcelacije prometnica i parcela uz prometnice zatečenim
granicama katastarskih čestica. Iz tog razloga je ovim Planom do maksimuma podržana
zatečena parcelacija prostora, osim na onim lokacijama gdje zatečene katastarske
čestice nisu svojom veličinom i oblikom mogle zadovoljiti osnovne uvjete vezano uz
minimalne dimenzije i traženu površinu parcele, a navedeno se prvenstveno odnosi na
zatečenu cestovnu mrežu

Članak 23.
/1/ U zoni mješovite namjene pretežito stambene (Ml/l A, M1/1B. M1/1C i Ml/2) mogu
se, u skladu s mjesnim uvjetima, graditi stambene, stambeno-poslovne građevine, te
pomoćne, gospodarske i manje poslovne građevine, koje sa stambenom građevinom
čine stambenu i gospodarsku cjelinu, a pod uvjetom da ne ometaju stanovanje kao
osnovnu namjenu. U navedenim građevinama moraju biti zadovoljeni posebni sigurnosni
uvjeti (zaštita od požara, eksplozija i si.).
/2/ Neizgrađenim dijelom građevinskog područja naselja smatra se jedna ili više
neposredno povezanih neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine
veće od 5.000 m2 kao i sve rubne neizgrađene čestice.
/3/ Pomoćnim građevinama smatraju se: garaže, spremišta, ljetne kuhinje, drvarnice,
nadstrešnice i si.
/4/ Malim poslovnim građevinama obuhvaćaju se slijedeće djelatnosti:
a) tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: različite kancelarije, uredi.
biroi, ateljei i druge slične djelatnosti, pogoni sa čistim i tihim tehnološkim postupcima.
obrtničke, ugostiteljske (bez glazbe na otvorenom), trgovačke, uslužne i slične djelatnosti;
b) djelatnosti koje su potencijalni izvori buke i zagađenja okoliša: automehaničarske i
limarske radionice, bravarije, stolarije, pilane, lakirnice, klesarske radionice, izrada plastike,
male klaonice, veći ugostiteljski pogoni, disco, streljane i si.
/5/ Tihe i čiste djelatnosti mogu se, prema prirodi posla obavljati i u stambenoj građevini u
kojoj je predviđen prostor za tu djelatnost.
/6/ Djelatnosti koje su potencijalni izvori buke mogu se obavljati u stambenoj građevini (ili
na stambenoj parceli u zasebnoj građevini) lociranoj izvan centralne zone naselja
(povijesne ili stare jezgre, odnosno na minimalnoj udaljenosti 250 m od objekata sa
sadržajima javne namjene značajnih za naselje - crkva, dom kulture, škola, dječji vrtić,
društvene, zdravstvene i dr. funkcije), samo uz prethodnu suglasnost svih vlasnika / korisnika
stambene građevine kao i vlasnika / korisnika neposrednog susjednog zemljišta.

Članak 24.
/1/ u području obuhvata Plana ne mogu se držati i uzgajati domaće životinje u skladu s
Odlukom grada Paga.
/2/ Unutar obuhvata Plana, prvenstveno na njihovim rubnim dijelovima, mogu se u skladu s
mjesnim prilikama graditi i poslovne zgrade za djelatnosti koje su potencijalni izvori buke.
ako se djelatnosti i proizvodni postupci, prometne potrebe i ostale funkcionalne potrebe
mogu ustrojiti na način da ne ugrožavaju okoliš te kvalitetu života i rada na susjednim
parcelama, odnosno u naselju.
/3/ Prilikom planiranja, projektiranja i odabira tehnologije za navedene djelatnosti, moraju
se osigurati i provesti propisane mjere zaštite okoliša, te iste moraju zadovoljavati Zakonom
propisane uvjete (vezano uz zaštitu zraka, zaštitu od buke i dr.).

Članak 25.
/1/ Građevinska parcela mora imati minimalne dimenzije utvrđene slijednim člankom ovih
Odredbi, te osiguran neposredan ili posredan pristup na javnu prometnu površinu
minimalne širine 5,0 m.
/2/ U slučaju posrednog prilaza na javnu prometnu površinu, širina tog prilaza treba iznositi
minimalno 3.5 m sa maksimalnom dužinom od 50 m.
/3/ U slučaju kada se građevinska parcela nalazi uz spoj cesta različitog značaja, prilaz sa
te parcele na javnu prometnu površinu obvezatno se ostvaruje preko ceste nižeg značaja.

Članak 26.
/1/ Površina građevinske parcele za građenje stambenih građevina (stalnog ili
povremenog stanovanja) - obiteljskih, višeobiteljskih i višestambenih objekata (sa
mogućnošću realizacije poslovnih sadržaja unutar objekta), kao i širina parcele na
regulacijskoj liniji uz javnu prometnu površinu (postojeću ili planiranu) za različite tipove
izgradnje iznosi:
• za građenje samostojećih građevina:
- visine prizemlja (P) i visokog prizemlja (VP), parcela minimalne površine 300 m2
i širine parcele najmanje 14,0 m, uz gradnju maksimalno 3 stana
- visine prizemlje i kat (P+l) ili visokog prizemlja i kata (VP+1), parcele minimalne
površine 500 m2 i širine parcele najmanje 16,0 m, uz gradnju maksimalno 4 stana
- visine prizemlje i dva kata (P+2), ili visokog prizemlja i dva kata (VP+2), parcela
minimalne površine 700 m2 i širine parcele najmanje 18 m, uz gradnju maksimalno 6
stanova.
• za građenje dvojnih građevina
- visine prizemlja (P), parcela minimalne površine 250 m2 i širine parcele najmanje 13,0
m, uz gradnju maksimalno 3 stana
- visine prizemlje i kat (P+1) ili visoko prizemlje i kat (VP+1), parcela minimalne površine
400 m2 i širine parcele 14,5 m. uz gradnju maksimalno 3 stana
- visine prizemlje i dva kata (P+2) ili visoko prizemlje i dva kata (VP+2) parcela
minimalne površine 550 m2 i širine parcele najmanje 16 m, uz gradnju maksimalno 4 stana.
• za građenje skupnih građevina
- visine prizemlje (P) ili visoko prizemlje (VP) parcela minimalne površine 250 m2 i širine
parcele najmanje 13,0 m, uz gradnju maksimalno 2 stana
- visine prizemlje i kat (P+l), ili visoko prizemlje i kat (VP+1) parcela minimalne površine
300 m2 i širine parcele najmanje 10 m, uz gradnju maksimalno 2 stana
- visine prizemlje i dva kata (P+2), ili visoko prizemlje i dva kata (VP+2) parcela
minimalne površine 350 m2 i širine parcele najmanje 12 m, uz gradnju maksimalno 3 stana
• za građenje višestambenih građevina
- visine prizemlje i kat do prizemlje i dva kata (P+l do P+2) parcela minimalne
površine 1000 m2 i širina parcele najmanje 35 m, uz gradnju maksimalno 8 stanova.
/2/ Iskazane visine za naprijed navedene tipove izgradnje uključuju mogućnost izgradnje
podruma i tavana ili stambenog potkrovlja - mansarde.
/3/ Samostojećim građevinama, u smislu ovog članka smatraju se građevine koje se niti
jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih građevinskih parcela.
/4/ Građevinama koje se izgrađuju kao dvojne građevine, u smislu ovog članka smatraju
se građevine koje se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevinske
parcele, odnosno uz susjednu građevinu.
/5/ Građevinama koje se izgrađuju kao skupne, u smislu ovog članka smatraju se
građevine koje se svojim dvjema stranama prislanjaju na granice susjednih građevinskih
parcela i uz susjedne građevine.
/6/ Jednoobiteljskim stambenim građevinama smatraju se obiteljske kuće.
/7/ Višeobiteljskim stambenim građevinama smatraju se objekti sa najviše četiri stana.
/8/ Višestambenim građevinama smatraju se stambeni i stambeno-poslovni objekti
izgrađeni kao slobodnostojeći ili u bloku sa više od 4 stana.
/9/ Minimalna tlocrtna brutto veličina građevine (uključivo svi istaci na objektu - balkoni,
terase, stepeništa i dr.) za pojedine tipove izgradnje iznosi:
• za samostojeće građevine 8,0 x 7,0 m
• za dvojne građevine (dio dvojnice) 6.0 x 7,0 m
• za skupne građevine (dio niza) 5.0 x 7,0 m.
/10/ Kod izgradnje dvojnih i skupnih građevina razlika visine između susjednih građevina
moguća je samo kao rezultat nagiba zemljišta, pri čemu se dopusta pomak od 1/2 etaže (1.50 m).
/II/ Stambeni objekti stalnog ili povremenog stanovanja, tipa
jednoobiteljske/višeobiteljske građevine (samostojeće, dvojne, skupne), ukoliko imaju više
od 4 stana (apartmana) do max. 10 stanova (apartmana), koji isključivo služe i koriste se za
pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga smještaja i nisu predviđeni za prodaju na
stambenom tržištu ne smatraju se višestambenim već pretežito poslovnom - (ugostiteljsko-
turističkim građevinama).
/12/ Broj stanova na parceli može biti i veći od 8. ali u tom slučaju treba osigurati:
• površinu parcele minimalno 150 m2 po stanu / apartmanu
• 30% parcele treba urediti kao zelenu površinu
• po svakom stanu / apartmanu potrebno je osigurati na parceli po 1,5 garažna-
parkirališno mjesto.

Članak 27.
/1/ Maksimalna površina građevinske parcele za građenje stambene građevine -
jednoobiteljskih (veličine do dva stana), višeobiteljskih (veličine do četiri stana) i
višestambenih građevina, uključivo obiteljske građevine sa poslovnim prostorom.
predviđena je sa:
• 1.600 m2 za građenje samostojećih objekata
• 1.200 m2 za građenje dvojnih objekata
• 800 m2za građenje skupnih objekata
• 4.500 m2 za građenje grupe višestambenih objekata (pojedinačnih ili bloka).
/2/ Građevinska parcela može imati maksimalnu dužinu (od javne prometne površine do
stražnje granice parcele) 100 m za višestambene građevine odnosno 70 m za
jednoobiteljske i višeobiteljske građevine, dok širina uz cestu ili javnu prometnu površinu
može biti najviše 100 m za višestambene građevine, a 40 m za jednoobiteljske i
višeobiteljske građevine dužine (na regulacionoj liniji).
/3/ Iznimno, građevinska parcela može biti do 50% (koeficijent 1.5) veća od površine
određene u stavku (1) ovog članka, uz najveću izgrađenost građevinske parcele od 0.20 i
to u slučajevima:
• kada se uz građevinu za stanovanje smještavaju i zgrade karakteristične za
poljodjelsku djelatnost (obiteljska gospodarstva)
• kada se uz građevinu za stanovanje smještava manja poslovna građevina čija
tehnologija, organizacija proizvodnog procesa te prometne potrebe zahtijevaju
veću površinu.
• kada se uz stambenu građevinu organiziraju usluge iz ugostiteljsko-turističke
djelatnosti.
• u slučaju izgradnje višestambenih objekata, s pratećim sadržajima javne namjene,
većih zelenih (parkovnih i rekreacionih) površina te objekata za promet u mirovanju.
/4/ Od odredbe o minimalnoj, odnosno maksimalnoj veličini građevinske parcele izuzimaju
se dijelovi sa gustom zatečenom parcelacijom, terenskim i drugim uvjetima uz dopušteno
smanjenje minimalne ili povećanje maksimalne površine parcele do 25%.

Članak 28.
/1/ Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (u pretežito novim zonama
izgradnje), određene namjene iznosi:
stambena namjena (stalno ili povremeno stanovanje)
• jednoobiteljske i višeobiteljske građevine (stamostojeće, dvojne i skupne) - 0,3, time
da brutto površina prizemlja građevine ne smije biti veća od 300 m2 u slučajevima
kada bi veličina građevine čestice omogućavala veću izgrađenost,
• višestambene građevine - 0,25.
/2/ stambenoposlovna namjena (poslovni prostor u okviru stambene građevine stalnog ili
povremenog stanovanja treba iznositi min. 20% do max. 30% ukupne brutto izgrađene
površine objekta)
• jednoobiteljske i višeobiteljske građevine (samostojeće, dvojne i skupne) - 0,35
• višestambene građevine - 0.30 površine građevne čestice.
/3/ stambeno-poslovna (uključivo poljoprivredno - gospodarska namjena, poslovni i
gospodarski prostor u zasebnom objektu na građevnoj čestici)
• jednoobiteljske i višeobiteljske građevine (stamostojeće. dvojne i skupne) - 0,4
površine građevne čestice
• višestambene građevine - (sadržaji javne namjene ili prostori za promet u mirovanju
u okviru zasebnog objekta) - 0,35 površine građevne čestice.

Članak 29.
Unutar već izgrađenih i pretežito dovršenih dijelova grada, u kojima je postojeći koeficijent
izrađenosti građevne čestice veći od 0.8 (stari dijelovi. Ml, M1/1A, M1/1B, M1/1C),
interpolacija nove izgradnje kao i izgradnja zamjenskih građevina moguća je uz
zadovoljenje slijedećih uvjeta:
• minimalna veličina građevne čestice iznosi najmanje 50% površine uvjetovane ovim
Odredbama
• maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti 50% veći u odnosu
na uvjete iz ovih Odredbi, odnosno koeficijent može iznositi do 1,0. ukoliko i susjedne
već izgrađene čestice sa postojećim građevinama imaju takvu izgrađenost
• izuzetak je povijesna jezgra, zona štalica i dio kontaktnog područja za koje se
primjenjuju posebni uvjeti nadležnog resora zaštite graditeljske baštine.
Maksimalni koeficijent iskorištenosti iznosi 1, a ukoliko se izvodi i podrum maksimalni
koeficijent iskorištenosti iznosi 1.4.

Članak 30.
/I/ Kod gradnje stambenih građevina jednoobiteljskih i višeobiteljskih stambenih ili
stambeno-poslovih građevina, te višestambenih građevina (sa ili bez poslovne namjene) u
središnjim dijelovima naselja (stari dio naselja koji ima značaj povijesne cjeline - Ml/A,
M1/1B i Ml/lC, ne primjenjuju se ove odredbe već se primjenjuju uvjeti nadležnog resora
graditeljske baštine.
/2/ Prilikom zamjene postojećeg objekta novim, odnosno kod interpolacije unutar gusto
izgrađenih dijelova naselja (zona Ml/A, M1/1B i Ml/lC), novi se objekt može graditi na
postojećoj građevinskoj parceli manje veličine od one propisane ovim odredbama, ali
pod uvjetom da je njegova veličina i lokacija u skladu s odredbama koje se odnose na
izgrađenost parcele minimalne udaljenosti od javne prometne površine, susjedne međe i
drugih objekata te sukladno posebnim uvjetima nadležnog resora graditeljske baštine.

Članak 31.
/]/ Stambene građevine - jednoobiteljske i višeobiteljske građevine (stambene i
stambeno-poslovne namjene), koje će se graditi kao samostojeći objekti, moraju biti
udaljene najmanje 3 m od granice susjedne građevinske parcele i 5.0 m od regulacijske
linije javne prometne površine.
/2/ Dijelovi građevine (visine do P+l) mogu se iznimno, na stražnjoj i jednoj bočnoj strani
graditi i na udaljenosti 1 m do susjedne čestice (osim prema javnoj površini), a samo
izuzetno i do zajedničke međe. ukoliko je sa time suglasan vlasnik / korisnik susjedne
parcele.
/3/ Višestambene građevine trebaju biti udaljene od granice susjedne parcele za visinu
objekta mjerenu od najniže kote uređenog terena uz objekt do vijenca objekta, ali ne
manje od 5,0 m, odnosno 10,0 m od susjednog objekta, te minimalno 10.0 m od
regulacijske linije javne prometne površine.
/4/ Iznimno od stavka (1) ovog članka, u već izgrađenim dijelovima naselja (Ml),
građevina može biti na manjoj udaljenosti od granice susjedne parcele (koja odgovara
udaljenosti susjednog objekta od iste granice), ali ne manje od 1 m.
/5/ Samo u zbijenim centralnim dijelovima naselja (Ml/A, M1/1B i Ml/lC), gdje se
postojeća susjedna izgradnja prislanja uz rubove građevinske parcele, moguće je novu
izgradnju (zamjenski ili interpolirani objekt) izgraditi do granice građevne čestice i
susjednog uz granicu prislonjenog objekta, odnosno prisloniti uz regulacijski pravac javne
prometne površine, formirajući zajednički građevni pravac sa susjednim objektima uz
ishođenje posebnih suglasnosti resora nadležnog za zaštitu graditeljske baštine.
/6/ Građevina svojim položajem na parceli ne smije ugrožavati okolne parcele/objekte ili
javne površine krovnim vodama ili drugim štetnim utjecajima, već se ukupno zbrinjavanje
oborinskih voda i drugih mogućih utjecaja treba provesti u okviru parcele ili objekta.

Članak 32.
/1/ U već izgrađenim dijelovima kada je udaljenost objekta od granice susjedne parcele
manja od 3,0 m, na stambenoj se građevini ne smiju graditi otvori prema susjednoj
građevinskoj parceli.
/2/ Prilikom izgradnje objekta bliže od 3.0 m do granice susjedne cestice (ali ne blize od 1,0
m izvedba otvora moguća je samo uz suglasnost vlasnika / korisnika susjedne parcele
građevine, odnosno bez takove suglasnosti ukoliko su na susjednoj građevini (lociranoj na
istoj ili manjoj udaljenosti od zajedničke međe) već izvedeni isti takvi otvori.
/3/ Otvorima iz stavka (1) ovog članka ne smatraju se otklopni otvori sa neprozirnim
staklom veličine do 60x60 cm. dijelovi zida od ugrađene staklene opeke u ravnini zida
građevine, te fiksni ventilacijski otvori veličine do 30x30 cm.
/4/ Ventilacijski otvori, koji služe za ventilaciju sanitarnih, ugostiteljskih (kuhinja) i drugih
proizvodno-radnih sadržaja sa intenzivnim mirisima ili prašinom, trebaju se izvesti vertikalno
iznad krovišta građevine.

Članak 33.
/1/ Jednoobiteljske i višeobiteljske stambene, stambeno-poslovne građevine koje će se
graditi kao dvojni objekti, tako da se jednom stranom prislanjaju uz susjednu građevinu ili
granicu parcele, moraju sa svojim drugim dijelom biti udaljeni od granice suprotne
građevinske parcele najmanje 3 m.
/2/ Jednoobiteljske i višeobiteljske stambene, stambeno-poslovne ili poslovno-stambene
građevine koja će se graditi kao skupne (objekti u nizu), bočnim stranama moraju biti
prislonjene na granice susjednih parcela, a od stražnje granice parcele udaljene najmanje
5 m.
/3/ Prilikom planiranja i izgradnje skupnih objekata treba uz njihovu stražnju granicu
parcele osigurati prilazni put širine najmanje 3 m, ukoliko u tom dijelu nije izvedena
(planirana) neposredno susjedna javna prometnica, koja omogućava svim građevinama
nesmetan priključak na javno-prometnu površinu.
/4/ U slučaju iz stavaka (I) i (2) ovog članka, prislonjene građevine, uključujući i pomoćne
građevine koje su svojim zidom prislonjene na granicu susjedne parcele, moraju biti
odijeljene vatrootpornim zidovima.

Članak 34.
/1/ U zoni mješovite gradnje, stambene građevine (jednoobiteljske i višeobiteljske),
stambene, stambeno-poslovne i poslovno-stambene građevine, mogu se ovisno o veličini
građevne čestice, a prema ovim Odredbama, graditi kao jednoetažne (P- prizemlje) ili
dvoetažne (P+l - prizemlje i kat) uključivo podrum i stambeno potkrovlje ili mansardu.
/2/ Najveća visina građevine iz stavka (I) ovog članka propisuje se: kod jednoetažne
građevine (P) sa visinom 5,5 m; a kod dvoetažne (P+l) sa visinom 8,5 m - mjereći od
najniže kote konačno zaravnatog terena uz građevinu do visine vijenca objekta.
/3/ Iznimno se omogućuje i gradnja građevina viših od propisanih u prethodnim stavcima,
ali maksimalno do visine P+2 sa stambenim potkrovljem ili mansardom (10,00m od najniže
kote uređenog terena uz objekt do vijenca objekta). Navedene se građevine mogu
graditi kao jednoobiteljske. višeobiteljske ili višestambeni objekti stambene (stalno
stanovanje), stambene-poslovne i poslovno-stambene namjene.
/4/ U svim građevinama iz ovog članka može se predvidjeti gradnja podruma (kada
postojeći uvjeti to omogućuju) i stambenog potkrovlja.
/5/ Krovišta su u pravilu kosa, nagiba približno 23° - 35° (građevine stanovanja, društvene,
turističke, sportsko-rekreacijske), odnosno 40° u izuzetnim slučajevima, a pokrov treba biti
uobičajen za ovo podneblje i krajobrazna obilježja. Krovovi se mogu izvoditi i ravni ako
zadržavaju oblikovnu kvalitetu okolnog prostora.
/6/ Krovne plohe su u pravilu crvene boje, sa pokrovom prvenstveno od kupe kanalice ili
mediteran crijepa (obvezno u zaštićenim urbanim i ruralnim naseljima, u starim dijelovima
naselja i svim turističkim zonama), kao i od drugog materijala u područjima izvan zaštićene
povijesne cjeline i kontaktnog područja: valovita salonitka (crvena), kaštelanka. tegola
(crvena - smeđa).
/7/ Visina izgradnje za objekte unutar zaštićene povijesne cjeline odredit će se posebnim
konzervatorskim uvjetima, ali ista ne može biti veća od postojećih okolnih objekata uz
prostor na kome se realizira nova izgradnja (interpolacija ili zamjenski objekti).

Članak 35.
/1/ Potreban prostor za smještaj i parkiranje vozila za utvrđenu namjenu građevine mora se
predvidjeti na samoj građevnoj čestici. Uređenje ovog prostora treba provesti na način da
se primjenom zaštitnog zelenila (hortikulturno i vrtno-tehničko uređenje sa sadnjom visokog
i niskog zelenila) odvoji od ostalih dijelova parcele i susjedne izgradnje, a dopušteno je i
njegovo natkrivanje pergolom.
/2/ U zoni mješovite gradnje (pretežito stambene namjene. Ml) potrebno je na građevnoj
čestici osigurati najmanje jedno parkirališno mjesto po stambenoj jedinici u građevini uz
dodatno jedno rezervno parkirališno mjesto, a u ostalim zonama izgradnje prema
standardu propisanom ovim Odredbama.


4.1. UVJETI ZA GRADNJU PRATEĆIH SADRŽAJA - OBJEKATA UZ STANOVANJE (RADNO-POSLOVNE, UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE, POMOĆNE I GOSPODARSKE GRAĐEVINE)

Članak 36.
/1/ Unutar obuhvata Plana, a u skladu s mjesnim uvjetima i prilikama, mogu se graditi i
manje poslovne građevine sa sadržajima neophodnim za svakodnevni život (male
pekarnice, prerada, dorada, obrada, servisi za domaćinstvo, opskrba, skladišta i dr.) pod
slijedećim uvjetima:
• djelatnost koja se obavlja, način organizacije proizvodnje, proizvodni postupak te
potrebe prometa ne smiju ugrožavati okoliš, sigurnost i kvalitetu života na susjednim
parcelama i u naselju
• najmanje 20% površine građevinske parcele potrebno je urediti kao zaštitno zelenilo.
Rubovi parcela prema susjednim česticama moraju se izvesti kao vegetacijski
tamponi
• oblik i veličina građevinske parcele, kao i veličina građevine, utvrdit će se i urediti u
skladu s ovim odredbama.
/2/ Za poslovne zgrade iz stavka (1) ovog članka mogu se oblikovati parcele maksimalno
dozvoljene površine prema ovim Odredbama.
/3/ Poslovne građevine (ostalih) tehnologija koje nisu kompatibilne sa stambenim ili
poslovne, turističke i ugostiteljsko-turističke namjene sa stalnim stanovanjem, moraju biti
svojim gabaritima i arhitektonskim oblikovanjem usklađene s okolnom izgradnjom i
mjesnom tradicijom.

Članak 37.
/1/ Građevine iz prethodnog članka tretiraju se kao objekti mješovite namjene (Ml),
pretežito stambene ili stambeno poslovne namjene. Turističke i ugostiteljsko-turističke
namjene sa stalnim stanovanjem, moraju biti svojim gabaritima i arhitektonskim
oblikovanjem usklađene s okolinom izgradnjom i mjesnom tradicijom.
/2/ Građevine iz prethodnog stavka moraju zadovoljiti slijedeće uvjete:
minimalna površina parcele u neizgrađenom dijelu građevinskog područja iznosi
2000 m2. dok za interpolacije u izgrađene dijelove treba osigurati minimalnu veličinu
čestice od 1000 m2
maksimalni broj etaža u objektu može iznositi P+2 (prizemlje i dvije etaže) uz
mogućnost izvedbe podruma i potkrovlja (mansarde)
visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena do vijenca objekta ne
smije mjeriti više od 12,5 m i mora biti oblikovno usklađena s namjenom građevine
najmanja udaljenost građevine od međa sa susjednim građevinskim parcelama
mora iznositi najmanje jednu polovicu ukupne zabatne visine građevine, ali ne
manje od 3,0 m za poslovno-stambene. a 5,0 m za ugostiteljsko-stambeno-turističke
objekte
maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele ne smije biti veći od 0,45
najmanje 20% površine građevinske parcele mora se hortikulturno urediti kao
zaštitno zelenilo, a rubovi prema susjednim parcelama moraju se urediti kao
odgovarajući tamponi zaštitnog zelenila
kod izgradnje zona mješovite namjene (poslovne ili turističke) opisanih u stavku (1)
ovog članka, poslovna ili turistička namjena mora učestvovati sa minimalno 70%
ukupnog netto korisnog prostora građevine
pristup do ovih građevina osigurava direktno se preko javne prometne površine
minimalne širine 5.0 m, ili indirektno pristupnim putem minimalne širine 4.0 m i dužine
do 150m
izgradnja objekata predmetne gospodarske namjene uvjetuje i osiguranje
potrebnog parkirališnog prostora unutar parcele ili na drugim površinama do
maksimalne udaljenosti od 250 m. prema standardu utvrđenom u ovim Odredbama
oblikovanje objekata koji se realizira na izgrađenom - neizgrađenom području
naselja trebaju biti usklađeni sa okolnom izgradnjom, posebno u slučaju
interpolacije unutar zaštićenog urbanog - ruralnog područja, kada se kod
oblikovanja primjenjuju i konzervatorski uvjeti
• uvjeti uređenja prostora i lokacijska dozvola za građenje objekata definiraju se za
pojedine lokacije
• maksimalni smještajni kapacitet u građevinama turističke i ugostiteljsko-turističke
namjene sa stalnim stanovanjem iznosi 50 postelja.

Članak 38.
Pomoćne, gospodarske i male poslovne građevine moraju biti udaljene:
• najmanje 3,0 m od susjedne građevine, a ako se grade na međi ili prislanjaju na
drugu zgradu, moraju zadovoljiti uvjete vatrootpornosti, graditi se od vatrootpornog
materijala i ishoditi suglasnost vlasnika / korisnika susjedne parcele / građevine;
• najmanje 5,0 m od međe susjedne građevinske parcele, ako su građene od drveta
ili služe za spremanje suhe ljetine, drva i si.
• najmanje 10,0 m od stambene građevine na istoj parceli, odnosno 15 m od
stambene građevine na susjednoj parceli ako ostvaruju manji utjecaj na okoliš.

Članak 39.
Pomoćne građevine na stambenim, stambeno-poslovnim parcelama mogu se graditi
prema slijedećim uvjetima:
• izvode se kao prizemnice sa tavanom bez nadozida ili sa ravnim krovom
• visina vijenca, odnosno strehe, ne smije biti viša od 3,5 m od kote konačno
zaravnatog terena
• visina sljemena ne smije biti viša od 5,5 m od kote konačno zaravnatog terena
• najmanja udaljenost od susjednih parcela može biti 1,0 m ako se grade kao
slobodnostojeći uz obaveznu suglasnost vlasnika/korisnika neposrednog susjednog
zemljišta/građevine
• ako se grade na poluotvoren način potrebno ih je locirati s jedne strane uz susjednu
zgradu ili vatrobrani zid, uz uvjet da nagib krovne plohe nije prema toj međi, uz
suglasnost susjeda koja nije presudna ako je i na susjednoj parceli na isti način
izgrađen takav ili sličan objekt
• ako se grade na ugrađeni način potrebno ih je locirati s dvije strane uz među
susjednih parcela i izvesti s vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krovnih ploha nije
prema tim međama, uz suglasnost kao pod točkom e
• ako imaju otvore prema susjednoj parceli trebaju biti udaljeni od te parcele
najmanje 3,0 m, odnosno i na manjoj udaljenosti uz suglasnost vlasnika / korisnika
susjedne parcele / građevine.

Članak 40.
Gospodarske građevine na stambeno-poslovnim i poslovno-stambenim parcelama mogu
se graditi u skladu sa ovim odredbama, a prema slijedećim uvjetima:
• mogu imati najviše: podrum, prizemlje i tavan, s time da se tavan može koristiti samo
za spremanje ljetine;
• visina do vijenca krova može biti najviše 5,0 m, a do sljemena krova 8,0 m, s time da
najveća visina krovnog nadozida bude max. 1,2 m;
• moraju biti udaljene najmanje 10.0 m od stambene građevine na istoj parceli,
odnosno 15,0 m, od stambene građevine na susjednoj građevinskoj parceli:
• ako su građene od drveta te se u njima sprema sijeno i slama, najmanja udaljenost
od susjedne parcele iznosi 5.0 m;
• ako se grade od vatrootpornih materijala, najmanja udaljenost od susjedne parcele
može biti min. 1,0 m;
ako se grade na udaljenosti manjoj od 3.0 m od susjedne parcele, ne smiju se
prema toj parceli graditi otvori;
uzgoj, promet, djelatnost ili postupci koji se u njima obavljaju ne smiju ugrožavati
okoliš i kvalitetu života na susjednim parcelama;
moraju zadovoljiti sve uvjete kojima se postiže sigurnost od požara, eksplozija i
tehničkih akcidenata;
skladištenje i korištenje lako zapaljivih i eksplozivnih tvari podliježe posebnim
propisima i uvjetima,
sve udaljenosti od susjednih parcela navedene u alinejama 3-6 (osim u alineji 5)
mogu biti i manje ako je vlasnik / korisnik neposredne susjedne parcele / građevine
suglasan sa takovim smanjenjem, ali ne manje od 1.0 m.

5 0 UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA 1
PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM
OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 41.
/1/ Na teritoriju obuhvata uspostavljena je mreža stambenih ulica koja se oslanja na
zatečeno stanje, a u novoplaniranim zonama formira se nastavno na postojeću mrežu
mreža novoplaniranih prometnica. Glavne zatečene prometnice/mjesne ceste položene
su smjerom istok-zapad i sjever-jug približno središnjim dijelom zone obuhvata,
/2/ Osnovna dimenzija planiranog profila iznosi 9,0 m (6,0+2x1 ,5), ali zbog zatečene
izgradnje vise nije moguće položiti navedeni profil u punoj dužini prometnica.
Unutar granice obuhvata formirana je prometna mreža koja se sastoji od :
• Glavna mjesna cesta
• Sabirna ulica
• Pristupna ulica
• Ostale ulice
• Servisna ulica unutar građevinske parcele poslovne namjene
• Parkirališni prostor /promet u mirovanju
• Ugibalište/parkiralište za autobus
• Autobusni kolodvor.

Članak 42
/!/ Glavna mjesna cesta je pristupna cesta iz pravca mosta mora se izvesti u profilu
kolnika širine min 6,0 m (iznimno 5,5 m) sa obostranim (iznimno jednostranim) nogostupom
širine 1,5 m.
/2/ Sabirna ulica položena je u sklopu mješovite stambeno-poslovne izgradnje i spaja se
na glavnu mjesnu cestu. Mora se izvesti u širini min. 5,5 m sa minimalno jednim
nogostupom, a u dijelu prometa u mirovanju nogostup profila 1,5 m položen obostrano.
/3/ Ostale ulice mogu biti pješačko-kolne sa minimalnom širinom 5,0 m ukoliko se duž
istih polaže infrastruktura, odn. 4,5 m ukoliko se duž trupa ceste ne polaže infrastruktura.
/4/ Servisna ulica unutar zone minimalne je širine 3,0 m.
/5/ Rekreativni put koji je planiran uz obalu mora treba imati slijedeći profil:
• 1,50 m šetnica sa drvoredom
i ukoliko teren omogućava mora imati:
• 0,5-1,0 m drvored između pješačke šetnice i biciklističke staze
• 0,8-1,6 m biciklistička staza
/6/ Rješenje svih prometnih površina sa oznakom profila pojedinih prometnica prikazano
je u kartografskom prikazu „Prometna i ulična infrastruktura" grafičkog dijela Plana.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 43.
IM Javna parkirališta određena su na lokacijama i u zonama :
• središnji dio naselja-podcentar sa cea..........pgm
• pristupna sabirna ulica sa cea.........parkirališnih mjesta (p2/br.pm)
• osnovna škola sa cea..............pgm
• poslovna zona sa cea..........pgm
• plaža
• sport i rekreacija sa cea..........pgm
/2/ Lokacije parkirališnih prostora sa oznakom broja parkirališnih mjesta označene su je
u kartografskom prikazu grafičkog dijela ovog Plana ili se podrazumjeva

Članak 44.
Javna parkirališta za pojedine sadržaje i namjene moraju se predvidjeti prema tabeli:

Namjena Prostorna Jedinica Broj PM mjesta/jedinica
A. Stambeno-poslovne zone
1. stanovanje
2. turizam (privatni smještaj)
3. poslovni prostor 1 stan
1 apartman/soba
100 m2 2PGM
2PGM+1
3 PGM
B. Poslovno-stambene zone
1. stanovanje
2. turizam (pansion, hotel
ili privatni smještaj)
3. poslovni prostor 1 stan
10 postelja
100 m2 2PGM
4PGM
3-5 PGM
C. Javno-poslovne zone i društveni sadržaji

1. poslovni i drugi prostori javne namjene 100 m2 3-5 PGM
D. Sport i rekreacija
1. nogometno igralište 10 gledatelja 2 PGM
poslovni i drugi prostori javne namjene 100 m2 5 PGM

Članak 45.
Planom nije predviđena izgradnja posebnih javnih garaža osim individualnih garaža
parcelama uz stambeno-poslovne i poslovne građevine mješovite zone Ml i M2.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 46.
Trgove u središtu grada u zoni društvene i javne namjene potrebno je urediti na razini
urbane opreme sa zelenilom, a promet u mirovanju locirati na zasebnoj parceli ili na
kolniku okolnih ulica.
Pješačko-kolne prometnice imaju minimalnu širinu 3.0 m i ne smiju biti duže od 50 m bez
proširenja. Planom su predviđene samo kao pristupne posredne ceste na stambenu ulicu
odn. na pojedine građevinske parcele.

Članak 47.
/1/ Planom su predviđeni pješački pločnici u koridoru svih stambenih ulica. Iste je
potrebno osigurati gdje god je to moguće u zoni zatečene izgradnje.
/2/ Osim ovih Planom se zadržavaju pješački pločnici već izvedeni uz rubne
prometnice.
/3/ U cilju unapređenja kvalitete življenja urbani prostor će se uređivati na način da se
za sve građane, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u kretanju, osigura nesmetan pristup
javnim građevinama, javnim površinama, sredstvima javnog prijevoza i sredstvima javnog
komuniciranja. Radi toga se mora u raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen
prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju, obavezno
ugraditi spuštene rubnjake. a u pristupnim objektima osigurati rampe ili druga tehnička
sredstva. U provedbi Plana primjenjivat će se propisi, normativi i europska iskustva u svrhu
smanjenja i eliminiranja zatečenih, te sprečavanja nastajanja novih urbanističko-
arhitektonskih barijera.

5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 48.
/1/ Rješenje telekomunikacijske mreže definirano je na kartografskom prikazu Plana pod
naslovom" Infrastruktura -telekomunikacije" u mjerilu 1 : 5000.
/2/ Unutar granica obuhvata UPU-a, u okviru postojećih i novoplaniranih koridora
prometnica (nogostupi), izgraditi novu odnosno nadograditi postojeću elektroničku
komunikacijsku kanalizaciju (EKK), kapaciteta 3 x PVC Ǿ 110 mm i 2 x PEHD Ǿ 50 mm, sa
standardiziranim montažnim zdencima koji se koriste u telekomunikacijskoj infrastrukturi
Republike Hrvatske, oznake DO, Dl, D2, D3 i D4, a istu je potrebno vezati na najpovoljnijim
mjestima - točkama postojeće EKI.

Članak 49.
Temeljem Zakona o elektroničkim komunikacijama NN RH br. 73/08., investitor pojedine
građevine mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pristupnu elektroničku komunikacijsku
mrežu, primjerenu namjeni te zgrade i postaviti elektroničku komunikacijsku mrežu i
pripadajuću elektroničku komunikacijsku opremu za potrebe te zgrade, u skladu s glavnim
i izvedbenim projektom. Detaljnije opisano od glavne EKK trase tj. od najbližeg privodnog
zdenca ili TK ormarića, a sukladno koncepciji raspleta TK kabela, svaku novoplaniranu
građevinu unutar granica obuhvata UPU-a potrebno je vezati sa 2 kom priključnih -
privodnih fleksibilnih FD cijevi profila 40 ili 50 mm (priključak na EKI). Za velike korisnike
predvidjeti 4 kom FD cijevi. Točna trasa privodne EKK. unutar prostora UPU-a i povezivanje
na priključne točke odrediti će se prilikom izrade projektne dokumentacije same građevine
odnosno ishođenja lokacijske i građevinske dozvole u glavnim i izvedbenim projektima koje
je potrebno dostaviti Hrvatskoj agenciji za postu i elektroničke komunikacije ( HAKOM ) na
suglasnost.

Članak 50.
U sklopu javnih prometnih površina i površina infrastrukturnih sustava ( postojeće i nove )
uređuje se i gradi sva prometna i komunalna infrastruktura potrebna za funkcioniranje
planiranih sadržaja u okviru granica obuhvata predmetnog plana. Projektna
dokumentacija i dinamika realizacije pojedinih elemenata prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukture moraju biti međusobno usklađeni. Drugim riječima treba težiti da
investitori ulaganja u svu potrebnu infrastrukturu (telekomunikacije, voda. kanalizacija, plin)
međusobno koordiniraju tj. usklade svoja investicijska djelovanja gdje kod je to moguće.

Članak 51.
/I/ Korisnički priključni (izvodni) TK ormarić smjestiti na mjestu koncentracije kućne TK
instalacije i vanjske kabelske TK mreže, odgovarajućeg kapaciteta, u pravilu na ulazu
objekta (građevine) na pristupačnom mjestu radi lakšeg održavanja. Ormarić vezati na
temeljni uzemljivač građevine propisanim zemljovodom.
/2/Točna pozicija priključka građevine odrediti će se u postupku izrade glavnih
projekata građevina.
/3/ Za izgradnju EKK na pojedinim planiranim pravcima, koridorima izgradnje novih
prometnica koje su obuhvaćene planom, treba osigurati koridor širine 40 - 50 cm.
Dimenzije rova su u prosjeku 0.4 x 0,8 m, osim na prekopima prometnica gdje je dubina
rova 1.2 m.
/4/ U zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme ne smiju se
izvoditi radovi niti graditi nove građevine koje bi mogle oštetiti ili ometati rad te
infrastrukture ili opreme.
/5/ Ispod nadzemnih i iznad podzemnih elektroničkih komunikacijskih vodova, ili u
njihovoj neposrednoj blizini, ne smiju se saditi nasadi koji bi mogli oštetiti elektroničke
komunikacijske vodove.
/6/ Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema mora se planirati u
dokumentima prostornog uređenja na način da ne ograničuje razvoj elektroničke
komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, pri
čemu se osobito moraju zadovoljiti zahtjevi zaštite ljudskog zdravlja, zaštite prostora i
očuvanja okoliša.
/7/ Ako je nužno zaštititi ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i
povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, investitor radova ili
građevine obvezan je, o vlastitom trošku, osigurati zaštitu ili premještanje elektroničke
komunikacijske infrastrukture i povezane opreme.
/8/ Planirana trasa EK infrastrukture pretpostavlja izgradnju ostalih objekata prometne,
ulične i komunalne infrastrukture. Ukoliko u trenutku potrebe za izgradnjom dijela EK
infrastrukture planirane građevine ne budu usklađene, dozvoljava se investitoru da u
dogovoru sa nadležnim službama odredi alternativne trase bilo kao privremeno ili trajno
rješenje ukoliko ova promjena ne remeti koncepciju plana i predstavlja zajednički interes
Grada Paga i elektroničkog operatora. Drugim riječima kada lokalna uprava ili
samouprava (lokalni autoriteti, komunalne službe i drugi) u svojim uvjetima i suglasnostima
uvjetuju drugačija postupanja, postupiti će se prema takvim uvjetima i suglasnostima, ako
su u skladu sa zakonskim propisima.
/9/ Pri projektiranju i izvođenju EKi infrastrukture obvezatno se pridržavati važećih propisa
kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti
suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.
/IO/ Tehnička rješenja ( bakar - u perspektivi FTTB ) za povezivanje novoplaniranih
građevina unutar područja obuhvata UPU-a na javnu telekomunikacijsku mrežu davati će
infrastrukturni operator tj. davatelj usluga u ovisnosti o željama investitora - korisnika na
njihov zahtjev.
/II/ Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju elektroničke komunikacijske
kanalizacije (EKK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u
cijelom obuhvatu Plana.
/12/ Pri paralelnom vođenju EKK s ostalim infrastrukturnim instalacijama poštivati
slijedeće minimalne udaljenosti:
EKK - energetski kabel do lOkV 0,5 m
EKK - energetski kabel do 35kV 1,0 m
EKK - energetski kabel preko 35kV 2,0 m
EKK - telefonski kabel Ø 0,5 m
EKK - vodovodna cijev promjera do 200mm 1,0 m
EKK - vodovodna cijev promjera preko 200mm 2,0 m
EKK - cijev kanalizacijskih voda 1,0 m
/13/ Pri križanju EKK s ostalim infrastrukturnim instalacijama poštivati slijedeće
minimalne udaljenosti:
EKK - energetski kabel 0,5 m
EKK - tk podzemni kabel 0,5 m
EKK - vodovodna cijev 0,15 m
Dubina rova u kojeg se polaže cijev iznosi 0.8 m u nogostupu i zemljanom terenu a
ispod kolnika 1.2 m od konačnog nivoa asfalta. Cijev koja se polaže u rov, polaže
se u pijesak 10 cm ispod i 10 cm iznad cijevi. Zatrpavanje se dalje nastavlja
materijalom iskopa do konačne nivelete terena.

Članak 52.
/1/ Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se
osigura dovoljan broj TK priključaka svim kategorijama korisnika.
/2/ Izgradnju planirane elektroničke komunikacijske kanalizacije i ostale TK
infrastrukture te sustava baznih postaja mobilnih telekomunikacija u potpunosti je
potrebno izvesti u skladu sa odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama
(N.N. R.H. br. 73/08.) kao i svih ostalih važećih Zakona, Pravilnika i Normi koji se
dotiču predmetne infrastrukture.
/3/ Omogućava se izmjena položaja i broja građevina i vodova elektroničke
komunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, izmjena propisanih profila i drugih
tehničkih karakteristika sustava, kada je to opravdano radi racionalnijeg mogućeg rješenja
sustava i neće se smatrati izmjenom Urbanističkog plana.
/4/ Za razvoj pokretnih komunikacija planirati izgradnju građevina infrastrukture pokretnih
komunikacrjskih mreža svih sustava sadašnjih i slijedećih generacija tj. njihovih tehnologija. To su
osnovne postaje s pripadajućim antenskim uređajima, potrebnim kabelskim vodovima i ostalom
opremom. Osnovne postaje pokretnih komunikacija mogu biti postavljene na antenske stupove
na planiranim građevinama ili kao samostojeći. Potrebna visina samostojećih antenskih
stupova proizlazi iz tehničkog rješenja, a maksimalno iznosi 70 m.
151 Potrebno je poštivati uvjete građenja koji su zakonom propisani za takve vrste građevina
uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora.

5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE
Članak 53.
Mreža infrastrukturnih vodova u naseljima i građevinskim područjima realizira se sukladno
slijedećim načelima :
• U gabaritu prometnica po mogućnosti u osi polažu se kanali za odvodnju otpadnih
i oborinskih voda.
• Ispod nogostupa i u zaštitnom zelenom neizgrađenom pojasu smještavaju se
vodoopskrbni cjevovodi za opskrbu vodom i za zaštitu od požara.
• Vodovi elektroopskrbne mreže i javne rasvjete polažu se odvojeno od vodova
telekomunikacijske mreže i polažu se uz rub prometnica u pješačkoj površini.
• Plinoopskrbni cjevovodi polažu se u pješačke hodnike ili trup prometnice ali po
mogućnost na suprotnoj strani od elektroopskrbne mreže.
• Izgradnja sustava infrastrukture ostvarivat će se u skladu s Planom i projektima
pravnih osoba s ovlastima obavljanja javnih djelatnosti (ovlaštena komunalna
poduzeća, ovlaštene građevinske i projektne tvrtke idr.)
• Dijelovi infrastrukturnih sustava mogu se izvoditi po fazama realizacije s time da
svaka faza mora činiti funkcionalnu cjelinu.

5.3.1. VODOOPSKRBA

Članak 54.
/1/ Rješenje vodoopskrbne mreže definirano je na kartografskom prikazu Plana pod
naslovom "KOMUNALNA INFRASTRUKTURA -VODOOPSKRBA" u mjerilu 1 : 2000.
/2/ Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja Grada Paga postojeći sustav
vodoopskrbe funkcionira do nadmorske visine od cea 60 mnm.
/3/ Ovim Planom je usvojena vodovodna mreža, te je dalje dodatno razrađena
vodoopskrba za područje obuhvata Plana.

Članak 55.
/1/ Planirani i postojeći cjevovodi pripadaju sustavu niske zone snabdijevanja vodom iz
vodospreme "Babelina draga" KV 81,8 m n.m. i " Gradac " KV 86.0 m n.m.
/2/ Da bi korisnici vodovoda imali tehnički odgovarajuće tlakove objektima u
priključcima na javnu vodovodnu mrežu, izvan granica plana predviđen je niz pumpnih
stanica na dovodu do vodospreme.

5.3.1.1. Opskrbni gravitacijski cjevovodi

Članak 56.
/1/ Planirani cjevovod je u dvostrukoj funkciji kao sanitarno-opskrbni i protupožarni
cjevovod. Trase svih cjevovoda vodene su po javnim površinama cesta, putova i staza
ovog područja.
/2/ Potrebno je projektnom dokumentacijom razraditi položaj okna sa sklopovima
opreme na vodovodu za čvorna okna ogranaka, redukcijska okna, nadzemni i podzemni
protupožarni hidranti i dr. a sve prema uputama i zahtjevima nadležne službe Investicija i
razvoja
/3/ Kućne priključke na opskrbne cjevovode potrebno je sprovesti po javnim
površinama do granica parcela korisnika vodovoda. Svi izvodi, bilo jednostruki priključci za
jednu kuću/potrošača, ili grupu za nekoliko kuća/potrošača, moraju se predvidjeti u skladu
s tipizacijom i Pravilnikom o priključenju
/4/ Predviđene cjevovode treba izvesti od standardnih vodovodnih cijevi
odgovarajuće kvalitete za radni tlak od min. 10 bari.
/5/ Na cjevovodima, razradom u projektima, treba razmjestiti standardne nadzemne
protupožarne hidrante DN 80 mm na odgovarajućem međusobnom razmaku, (u svemu
prema "Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara").
/6/ Na području obuhvata na cjevovodu treba postaviti propisane protupožarne
hidrante na razmaku max. 150 m, budući da područje spada u individualnu stambenu
gradnju niske gistoće izgradnje.
/7/ Po potrebi se projektnom razradom moraju predvidjeti automatski odzračni ventili i
muljni ispusti. Eventualno potrebne zračne ventile predvidjeti kao min. DN 50.
/8/ Prilikom daljnje projektne razrade potrebno je projektirati cjevovode naročito
pažljivo na mjestima križanja sa stalnim i povremenim vodotocima, tj. visinski se moraju
voditi tako da radovi pri izgradnji vodovoda ni u jednom trenutku ne remete vodni režim
otjecanja.

Članak 57.
/1/ Glavni vodovi moraju imati Ø150 i Ø200 kako je prikazano u grafičkom dijelu
elaborata.
/2/ Razvodna mreža treba biti prstenasta, gdje god je moguće, dok se granati sistem
može primijeniti samo na pojedinim dionicama, gdje bi postavljanje prstenastog sistema
iziskivalo velika materijalna ulaganja i neracionalnost.
/3/ Cjevovode vodovodne mreže u principu se mogu polagati u zeleni pojas, javne
površine ili u pješačke nogostupe. Dubina postavljanja cijevi mora biti veća od granice
smrzavanja ili zagrijavanja. Principijelno dubina polaganja bi trebala biti oko 1,0-1,5 m od
površine terena. Cijevi za vodoopskrbu su locirani u prometnici na udaljenost 1,00 m od
ivičnjaka, sa dubinom ukopavanja minimum 1,00 m računajući od tjemena cijevi do
nivelete prometnice, te kontrolnim šahtama u čvorovima.
/4/ Razmak između vodovodne mreže i ostalih podzemnih instalacija (električnog
kabela. PTT kabela, plinovoda i kanalizacijske cijevi) u uzdužnom pravcu (vodoravnom) ,
mora iznositi najmanje 50 cm.
/5/ Vodovodna mreža ne smije biti postavljena ispod kanalizacijske cijevi, niti kroz
reviziona okna kanalizacije, odnosno kanalizacijske cijevi se postavljaju ispod cjevovoda
pitke vode.
/6/ Način i mjesto izvedbe vodovodnog priključka, veličinu vodomiernoa oknn
matenjaa za priključak, te položaj i promjer cijevi, vodomjera određuje
Komunalno društvo, vodeći računa o interesima potrošača i tehničkim mogučnostima

5.3.2. ODVODNJA

Članak 58.
Rješenje odvodnje, kanalizaciona mreža i uređaji definirani su na kartografskom prikazu
Plana pod naslovom " KOMUNALNA INFRASTRUKTURA - ODVODNJA", u mjerilu 1: 2000.

Članak 59.
/I/ Odvodnja se planira kao razdjelni sustav odvodnje. Sanitarna odvodnja se
prvenstveno tretira u zajedničkom uređaju. Odvodnja sa prometnica se tretira u
odjeljivaču ulja masti i tekućih goriva, kao i voda iz restorana i javnih kuhinja preko
odgovarajućih odjeljivača masti i ulja. Ostale otpadne vode sa dodatnim onečišćenjima,
moraju se zasebno tretirati ovisno o njihovom sastavu i tek nakon adekvatnog tretmana,
pročišćena voda se smije priključiti na ulični odvodni kanal.
/2/ Koncepcija zbrinjavanja otpadnih voda usvojena ovim planom je u skladu sa
Zakonom o vodama (NN br. 153/09), zaštite. Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih
i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 94/2008) i drugim propisima iz područja vodnog
gospodarstva.
/3/ Odvodnja sanitarnih otpadnih voda predviđena je na način da se otpadne vode
sa područja obuhvaćenog zahvatom, gravitacijskim putem dovode do glavnih odvodnih
kolektora, a dalje sistemom crpnih stanica do lokacije uređaja za pročišćavanje.
/4/ Samo iznimno sukladno Prostornom planu Grada Paga u izgrađenom dijelu
građevinskog područja naselja dozvoljava se priključak na vodonepropusnu septičku ili
sabirnu jamu kapaciteta do 10 ES, do izgradnje odvodnih kanala.
151 Planski je predviđena izgradnja ostalih faza uređaja za pročišćavanje otpadnih1
sanitarnih voda sa mogućim faznim povećanja kapaciteta.
/6/ Osim sanitarnih otpadnih voda treba pročistiti i oborinske otpadne vode sa
prometnih i drugih površina zagađenih naftnim derivatima preko odgovarajućih
odjeljivača za ulja masti i tekuća goriva, vode iz restorana i kuhinja javne ishrane putem
odgovarajućih odjeljivača masti i ulja. te tehnološke otpadne vode preko odgovarajućih
uređaja za pročišćavanje.

Članak 60.
/1/ Oborinska odvodnja prometnica se načelno vodi prema istoj točki ispusta, ali se zbog
nagiba i vođena prometnice, dozvoljava da se prilikom projektiranja prometnica umjesto
jednog većeg uređaja za pročišćavanje zamašćenih voda sa prometnica izvede više
manjih uređaja za pročišćavanje zamašćenih voda. Pročišćene vode se. nakon tretiranja,
zasebnim upojnim bunarima mogu upustiti u tlo do izgradnje sustava odvodnje.

Članak 61.
/1/ Na prostoru obuhvata plana predviđa se da se sve površine pod objektima tj. čista
oborinska odvodnja može rješavati lokalno upojnim bunarima na parceli korisnika.
Centralno se tretira u uređajima za samo zamašćena voda sa prometnica.
/2/ Uređajem za pročišćavanje zauljenih oborinskih voda potrebno je pročistiti zauljene
otpadne vode sa prometnica.
/3/ Nakon tretiranja zamašćenih voda prometnica u uređaju za pročišćavanje voda sa
prometnica se može upuštati - infiltrirati u upojne bunare. Mjerenih podataka o
kapacitetima infiltracije u uglavnom nema, ili su vrlo skromni, te je potrebno prilikom izrade
upoja izvesti ispitivanja na mjestu upoja.
/4/ Da bi se ostvarilo što učinkovitije rješenje infiltracijske objekte je potrebno kombinirati
sa retencijama. Ovakvo kombinirano rješenje moguće je izvesti u dvije varijante. Jedna je
varijanta kojom se voda prioritetno upušta u retencije. zadržava i postupno sa
dozvoljenom veličinom protoka upušta u upojne bunare. Druga je varijanta da se voda
odvodi najprije u upojne bunare, a višak vode koju bunari ne mogu prihvatiti zadržava u
retencijama. Rješenje sa prioritetnim odvođenjem u retencije ima svoje prednosti u smislu
da se na ovaj način izbjegava naglo upuštanje velikih količina krovnih voda u podzemlje i
time izbjegavaju moguće komplikacije (nedostatan kapacitet tla, vlaženje nizvodnih
objekata, ugrožavanje temelja zgrada, itd). Kao najprihvatljivije predlažu se cijevne
retencije koje se u cjelini postavljaju ispod terena. Minimalno potrebna udaljenost upojnih
bunara od zgrade je 10 m a u svrhu sigurnosti temelja zgrada. Svojim izgledom i položajem
retencije kao i upojni bunari ne utječu na korištenje i izgled prostora iznad njih. Na površini
terena su vidljivi samo poklopci ulaza.
/5/ Do uspostave sustava odvodnje otpadne vode moguće je oborinske vode
odvoditi raspršeno u javni teren ili u javni sustav oborinske odvodnje bez prethodnog
pročišćavanja na separatom s parkirališnih površina kapaciteta do 15 PM ili s
manipulativnih površina do 400 m2.
/6/ Svako obavljanje djelatnosti i izgradnja na području obuhvata Plana mora biti u
skladu s važećom Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području
Općine Podstrana.
/7/ Usklađenost Plana s Odlukom o zonama sanitarne zaštite i Odlukom o odvodnji
Grada Paga. te usklađenost Plana sa drugim zakonskim i podzakonskim aktima dužna je
kontrolirati Grad Pag.

5.3.2.1. Uređenje voda i zaštita vodnog režima

Članak 62.
/l/ Na području obuhvata ovog Plana utvrđeno je nema evidentiranog
vodnog dobra, kao ni vodotoka.koji bi mogli predstavljati vodno dobro, te u tom pogledu
nema nikakvih zahvata.

5.3.2.2. Gospodarenje i zastrta voda

Članak 63.
Na predmetnom području nema registritanog korištenja voda (osim onih iz javnog
vodoopskrbnog sustava). Podaci o postojećim vodoopskrbnim instalacijama, kao i
mogućnostima rješavanja vodoopskrbe na predmetnom području ishođeni su od
Komunalnog društva Pag.

5.3.2.3. Zaštita voda i mora

Članak 64.
/1/ Kao osnovu za rješenje problematike zaštite voda i mora od zagađenja, pri izradi
predmetnog Plana preuzet je već prihvaćen koncept odvodnje otpadnih voda Grada
Paga te odredbe u predhodno prihvaćenim Izmjenom i dopunama Prostornog plana
uređenja Grada Paga.
/2/ Izgradnjom i oblikovanjem prostora, moguće je negativno utjecati na okoliš, koju je
primjenom odgovarajućih tehnologija i tehničkih rješenja moguće svesti na minimum, što
je primijenjeno u ovom rješenju komunalne infrastrukture.
U tom kontekstu poduzete su slijedeće mjere :
• usvojen je razdjelni sistem kanalizacije.
• ugradnja separatora ulja i masti na kanalu oborinske kanalizacije.
• usvojen zatvoreni sistem odvodnje kanalizacije.
• osigurana kvalitetna vodoopskrba planiranog prostora.

5.3.3. ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA
5.3.3.1. Elektroopskrba

Članak 65.
Rješenje elektroopskrbne mreže definirano je na kartografskom prikazu Plana pod
naslovom KOMUNALNA INFRASTRUKTURA -ELEKTROENERGETIKA" u mjerilu I : 2000.
/1/ Planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV gradit će se na lokaciji načelno unesenoj u
grafičkom dijelu ovog Plana.
/2/ Postojeće trafostanice 10(20)/0,4 kV moguće je po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti
(na istoj lokaciji ili što bliže postojećoj) novom trafostanicom 10(20)/0.4 kV drugog tipa i
većeg kapaciteta.
/3/ Planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV će se graditi na zasebnoj parceli najmanje
veličine 7 x 6 m, na lokacij koje će se odrediti u postupku ishođenja lokacijske dozvole ili
rješenjem o gradnji, ovisno o mogućnostima rješenja imovinsko - pravnih odnosa, pri čemu
najmanja udaljenost od granice parcele iznosi 1.0 m.
Trafostanice će se graditi kao samostojeće građevine.
/4/ Za one nove kupce električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može
osigurati iz postojeće i planiranih trafostanica 10(20)/0,4 kV iz ovog plana, treba osigurati
lokaciju za novu trafostanicu 10(20)/0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao ugradbenu
u građevini) unutar njegove građevinske čestice, odnosno zahvata u prostoru.

Članak 66.
/!/ Vodovi 10(20) kV naponskog nivoa izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima po
načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će
obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju
mikro lokacija trafostanica. Trase priključnih podzemnih 10(20) kV kabela vode se po
javnim površinama. Iznimno, podzemnu elektroenergetsku mrežu je moguće graditi i na
površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija
osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

Članak 67.
/1/ Za napajanje potrošača na području predmetnog UPU-a potrebno je izgraditi
slijedeće:
• Izgraditi 8 TS 10(20)/0,4 kV i to TS Vodice 7, TS Vodice 8 TS Lokuna 1 i TS Gradac
instalirane snage 630(1000) kVA, te TS Blato, TS Melin TS Murvica 1 i TS Bašaca 1
instalirane snage 1000 kVA, unutar granica obuhvata UPU-a te ih priključiti sistemom
ulaz-izlaz na postojeću 10(20) kV mrežu predmetnog područja,
• Izgraditi kabelske 10(20) kV veze između planiranih trafostanica unutar zone,
kabelom tipa XHE 49 A 3x(lxl85 mm2) - 20 kV,
• Izgraditi kabelski rasplet niskog napona na području UPU-a tipskim kabelima 1 kV,
XP00-A 4x150 i 4x50 mm2.
• Izgraditi javnu rasvjetu unutar granica UPU-a.
• Visine rasvjetnih stupova kao i njihove međusobne razmake odrediti će se
glavnim projektima
/2/ Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata treba obratiti pažnju
na slijedeće uvjete:
• građevinska čestica predviđena za trafostanicu 10(20)/0,4 kV mora biti minimalno
7x6 m (posebno za trafostanice instalirane snage 2x1000 kVA minimalna veličina
parcele je 9x8 m), a lokaciju odabrati tako da se osigura pristup vozilom radi
gradnje, održavanja i upravljanja, a u pravilu se postavlja u središtu konzuma, tako
da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potrošača na izvodima.
• predviđa se mogućnost izgradnje manjih infrastrukturnih građevina (TS 10(20)/0,4 kV)
bez dodatnih ograničenja u smislu udaljenosti od prometnica i granica parcele, te
mogućnost izgradnje istih unutar zona koje planom nisu predviđene za izgradnju
(zelene površine, parkovi i si).
• dozvoliti izgradnju trafostanica u izgrađenim djelovima građevinskog područja za
koja je predviđena izrada planova nižeg reda. a prije donošenja istih.
• korištenje i uređenje prostora unutar zaštitnih koridora kabela treba biti u skladu s
posebnim propisima i uvjetima nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima.
moguća su odstupanja u pogledu rješenja trase elektroenergetskih vodova i
lokacije elektroenergetskih građevina utvrđeni ovom Planom, radi usklađenja s
planovima i preciznijim geodetskim izmjerama, tehnološkim inovacijama i
dostignućima i neće se smatrati izmjenama ovog Plana.
dubina kabelskih kanala iznosi 0,8 m u slobodnoj površini ili nogostupu, a pri prelasku
kolnika dubina je 1,2 m.
širina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno položenih kabela,
na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlače kroz PVC cijevi promjera
Ø110, Ø160, odnosno Ø200 ovisno o tipu kabela (JR, nn, VN).
prilikom polaganja kabela po cijeloj dužini kabelske trase obavezno se polaže
uzemljivačko uže Cu 50 mm2.
uz 10(20) kV kabele u kabelskom rovu se polaže i PEHD cijev Ø 50 mm za potrebe
polaganja svjetlovodnog kabela.
elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to moguće, u nogostup prometnice.
U ulicama u koje se polažu elektroenergetski vodovi potrebno je osigurati planski
razmještaj instalacija; u pravilu jednu stranu prometnice za energetiku, druga strana
za telekomunikacije i vodoopskrbu a sredina ceste za kanalizaciju i oborinske vode.
ako se energetski kabeli moraju paralelno voditi sa telekomunikacijskim kabelima
obavezno je poštivanje minimalnih udaljenosti (50 cm). Isto vrijedi i za međusobno
križanje s tim da kut križanja ne smije biti manji od 45°.
/3/ Osim gore navedenih uvjeta svaka izgradnja elektroenergetskih objekata mora biti
usklađena sa odredbama iz slijedećih zakona i propisa:
1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, "Narodne novine" R.H. br. 76/2007.
2. Zakona o zaštiti od požara, "Narodne novine" R.H. br. 92/10.
3. Zakona o zaštiti na radu, N.N. br.59/96 RH, od 17.07.1996.god.
4. Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne energije, N.N. br. 9/87.
5. Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog
napona iznad 1000 V, Sl.list br4/74 i 13/78.
6. Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih
vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV. Sl.list br.65/88.
7. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadnih
transformatorskih stanica, Sl.list br. 38/77.
8. Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije N.N. br. 05/10
9. Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja. N.N. br. 204/03.
10. Pravila i mjere sigurnosti pri radu na elektroenergetskim postrojenjima. HEP-Bilten
3/92
11. Granskih normi Direkcije za distribuciju HEP-a:
N.033.01 "Tehnički uvjeti za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela
nazivnog napona 1 kV do 35 kV"
N.070.01 "Tehnički uvjeti za izvođenje kućnih priključaka individualnih
objekata"
- N.070.02 "Tehnički uvjeti za izvedbu priključaka u višekatnim stambenim
objektima".

5.3.3.1 Javna rasvjeta

Članak 68.
/1/ Javna rasvjeta će se izvoditi u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao
samostalna podzemna mreža na samostojećim stupovima, a prema potrebama će se
dograđivati u sklopu postojeće i buduće niskonaponske mreže. Javna rasvjeta ulica,
pristupnih cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se prema zasebnim
projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov razmještaj u
prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.
/2/ Trase buduće niskonaponske mreže i javne rasvjete nisu prikazane u grafičkom dijelu
plana, već će se izvoditi prema zasebnim projektima.

5.3.3.2. Zaštita od utjecaja elektroenergetskih objekata

Članak 69.
IM Elektroenergetski objekti (brojnošću i fizičkom prisutnošću) negativno pridonose
općem korištenju i oblikovanju prostora, što je. primjenom odgovarajućih tehnologija i
tehničkih rješenja, moguće svesti na zanemarive i prihvatljive učinke, a u skladu s
europskim i svjetskim normama i standardima, kako je primijenjeno u najvećoj mjeri u
rješenju sustava elektroopskrbe sadržanom u prostornom planu.
/2/ Najvažnije mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš su:
• Niti jedan od postojećih i planiranih elektroprivrednih objekata na području
obuhvata predmetnog plana nije iz skupine tzv. aktivnih zagađivača prostora;
• Primjenom kabelskih (podzemnih) vodova napona 10(20) kV povećava se sigurnost
napajanja potrošača, uklanja se opasnost od dodira vodova pod naponom i
uklanja se vizualni utjecaj nadzemnih vodova na okoliš, te eliminira utjecaj
elektromagnetskog zračenja na okoliš; Trafostanice 10(20)/0.4 kV arhitektonski
uklopiti u okoliš, te primjenom novih tehnologija adekvatno zaštititi od širenja
negativnih utjecaja na okoliš (elektromagnetsko zračenje, buka, zagrijavanje,
vibracije, požar i si.);
• Sve pasivne metalne dijelove vodova i postrojenja bez obzira na vrstu lokacije treba
propisno uzemljiti i izvršiti oblikovanje potencijala u neposrednoj blizini istih kako bi se
eliminirale potencijalne opasnosti za ljude i životinje koji povremeno ili trajno borave
u njihovoj blizini.

5.3.4. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Članak 70.
/1/ Ovim se Planom predviđa racionalno korištenje energije i korištenje dopunskih izvora
energije.
/2/ Dopunsk su izvori energije prirodno obnovljivi izvori, prvenstveno energija sunca .
/3/ Na području obuhvata plana treba težiti instaliranju fotonaponskih sustava i kolektora
za zagrijavanje sanitarne tople vode na stambenimm i ostalim građevinama.

6.0. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 71. .
/I/ Obavezna je sadnja drvoreda duž stambenih ulica, uz parkirališne prostore i
pješačke šetnice. a sve u skladu sa grafičkim prikazima ovog Plana.
/2/ Obavezno je zadržavanje zaštitnog zelenila na području kako je prikazano u
grafičkom prilogu ovog Plana.
/3/ Obavezna je sadnja svih površina urbanog zelenila duž pješačkih prometnica.
/4/ Navedena područja oblikuju se kao parkovni prostor (niska i visoka autohtona
vegetacija) sa mogućom interpolacijom drugih urbanih sadržaja (manje - rekreacijske
površine, pješačke šetnice, kiosci). Osim uređenih i opremljenih dijelova pojedini se prostori
(kategorija "Z") tretiraju kao zone zaštitnog zelenila uz prometnice i parkirališta. To znači da
će se uz zadržavanje postojeće kvalitetne vegetacije i dopunu autohtonim visokim i niskim
raslinjem, trebati osigurati atraktivnost tim prostorima.
/5/ Sastavni dio oblikovanja ovog područja čini i javna rasvjeta. Pješačke prometnice
kao i zelene površine treba osvjetliti niskim i diskretnijim rasvjetnim tijelima, a prometnice
standardnim stupovima.
/6/ Područje koje treba dobiti specifični tretman u pogledu uređenja i opremanja
javnih površina čini obalni dio jezera. Na tom dijelu obuhvata Plana treba, osim zatravljenih
površina na kojima se predviđa realizacija i sadnja niske vegetacije, provesti sadnju
drvoreda u okviru glavnih pješačkih poteza u cilju njihovog obilježavanja, ali i pružanja
kvalitetne zaštite i dodatne atraktivnosti za boravak u okviru navedenih pješačkih poteza.

7.0. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA,
GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOST

Članak 72.
/I/ Unutar granice obuhvata ovog Plana ne nalaze se zaštićeni dijelovi prirode, te će
mjere zaštite slijediti iz PPUG-a Pag.
/2/ Ambijentalne vrijednosti definitivno su najviše razine unutar povijesne jezgre, a ostale
slijede prvenstveno na razini kulturnog krajolika i odnose se na područje kontaktne zone s
povijesnom jezgrom, područja štalica , područje gradske plaže i zone priobalja i obale duž
cijele morske granice obuhvata Plana.

Članak 73.
U okvirima zaštite i očuvanja kulturnih dobara obuhvaćene su postojeće vrijednosti
povijesne jezgre grada Paga, objekata tradicijskog graditeljstva različitog oblikovanja i
namjene, sakralnih objekata i arheoloških nalazišta, kao i okolni prostori -krajolik koji sa
kulturnim dobrom čini nerazdvojivu cjelinu.

Članak 74.
/1/ Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturne baštine proizlaze iz
važećih Zakona i Uputa, koji se na nju odnose.
/2/ Propisanim mjerama utvrđuju se obvezatni upravni postupci te način i oblici
graditeljskih i drugih zahvata na: povijesnim građevinama, građevnim sklopovima,
arheološkim lokalitetima, u zoni zaštite naselja i kulturnog krajolika ili drugim predjelima s
obilježjima kulturnog dobra.
/3/ Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu slijedeći zahvati na zaštićenim
građevinama, sklopovima, predjelima i lokalitetima: popravak, i održavanje postojećih
građevina, dogradnje, prigradnje. preoblikovanja i građevne prilagodbe (adaptacije),
rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova, novogradnje unutar utvrđenih zona
zaštite povijesnih naselja ili kontaktnih zona pojedinačnih spomenika, funkcionalne
prenamjene povijesnih građevina, izvođenje radova u zonama arheoloških lokaliteta.
/4/ U skladu s navedenim zakonima za sve nabrojene zahvate na građevinama,
sklopovima, zonama zaštite naselja i lokalitetima, za koje je ovim prostornim planom
utvrđena obveza zaštite, kod nadležne ustanove za zaštitu spomenika (Ministarstvo kulture.
Uprava za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Zadru) potrebno je ishoditi
zakonom propisane suglasnosti:
• posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole).
• prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevne dozvole).
• nadzor u svim fazama radova, provodi nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine.

Članak 75.
/1/ Sastavni dio odredbi za provođenje su „Konzervatorske smjernice za grad Pag^
(Klasa: 612-08/10/0430; Urbroj: 532-04-16/4-10-2 od 24 rujna 2010).
/2/ Provedbu obnove i zaštite kulturnih dobara svih vrsta treba temeljiti na
Konzervatorskim smjernicama.
/3/ Zaštita drugog i trećeg stupnja zaštite područja naselja (zona B i C). kontaktna zona
i zona ekspozicije naselja, uspostavljena je u konzervatorskim smjernicama.
/4/ U zoni zaštite ekspozicije zaštićenih dijelova naselja (zoni krajolika) ne dozvoljava se
formiranje građevnih područja. Iznimno se mogu smjestiti javni sadržaji naselja kao što su
igrališta, sportski tereni i si. koji ne izazivaju velike promjene u smislu prostornih odnosa i
načina korištenja zelenih površina.
/5/ Povijesna jezgra grada Paga registrirana je kao kulturno dobro RH br. 312/1 od 21.
prosinca 1966. Revizija za povijesnu jezgru je u tijeku.
/6/ Pojedinačno registrirana kulturna dobra upisana u registar kulturnih dobara su:
Unutar povijesne jezgre:
1. Kompleks kneževe palače. Trg Petra Krešimira IV. Z-l 61
2. Palača Mirković. Ul. Ivana Mirkovića 3. Z-348
3. Kula Scrivanata s pripadajućim bastionom
4. Palača Jadrulić
5. Rodna kuća Bartula Kašica
6. Palača nekad Ruić. kasnije Portada
7. Palača Matasović
Izvan povijesne jezgre:
I. Magazini soli s arheološkim ostacima crkve sv. Petra
/7/ Sakralna građevina
Unutar povijesne jezgre:
1 zborna crkva uznesenja B.D.M.. Jurja Dalmatinca 1. Z-162
2. Benediktinski samostan i crkva sv. Margarete i crkva Marijina Navještenja,
Koludraška. Z-84.
3. Crkva sv. Jurja, trg sv. Jurja dalmatinca, z-842
4. Crkva sv. Frane, franjevački trg, z-843
5. Ostaci dominikanskog samostana i crkve sv. Antuna opata
6. Ostaci biskupske palače
Izvan povijesne jezgre:
1. Crkva sv. Duha i sv. Trojstva povise povijesne jezgre
2. Arheološki ostaci crkve sv. Katarine u predgrađu bašaca
3. Magazin soli u pagu. z-2381
/8/ U postupku izrade Rješenja o svojstvu kulturnog dobra su slijedeće kulturne vrijednosti:
1. Kula s ostacima zidina
2. Ostaci dominikanskog samostana i crkve Sv. Antuna Opata
3. Kapela Sv. Antuna na prosici.

Članak 76.
/!/ Ovim odredbama propisuju se mjere zaštite i očuvanja kulturno povijesnih vrijednosti
zaštićene povijesne cjeline grada Paga, B i C zone kao i uvjeti korištenja povijesnih
građevina, mjere zaštite arheoloških lokaliteta i smjernice za daljnja istraživanja i obradu
sukladno Konzervatorskim smjernicama izrađenih po Ministarstvu kulture. Konzervatorskom^
odjelu u Zadru. 24. rujna 2010.
/2/ U područjima na kojima se ovim Planom predviđa izgradnja objekata, za koje je
Zakonom predviđena obveza izrade procjene utjecaja na okoliš, a prostor nije izgrađen i
priveden namjeni temeljem dosadašnjih prostornih planova, obvezuje se nositelj zahvata
da tijekom izrade istražnih radova koji prethode procjeni utjecaja na okoliš osigura
arheološko istraživanje, rezultat kojeg mora biti detaljno pozicioniranje arheoloških nalaza
u prostoru i njihova valorizacija. Investitor je dužan osigurati arheološka istraživanja ili
sondiranja prema uputama konzervatorskog odjela pri čemu u slučaju veoma važnog
arheološkog nalaza može doći do izmjene projekta ili njegove prilagodbe radi
prezentacije nalaza.

Članak 77.
Potrebni su istraživački radovi za povijesnu jezgru grada Paga i predio Magazina soli za
koje se treba izraditi detaljna konzervatorska podloga kojom će se valorizirati i obraditi
elementi povijesne matrice planiranog naselja i sve povijesne građevine. Potrebno je
provesti i dokumentiranje tradicijske arhitekture unutar grada (arhitektonske snimke)
preostalih primjera gospodarsko stambenih građevina te onih predloženih za upis u
Registar.

8.0 POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 78.
U zoni obuhvata Plana potrebno je organizirati prikupljanje otpada i separiranje otpada na
mjestu prikupljanja.
Komunalno poduzeće mora otpremati otpad na deponij planiran PPUG grada Paga.
Deponiji se nalaze izvan granica obuhvata ovog Plana, a utvrđene su dvije potencijalne
lokacije za smještaj transferne postaje za prikupljanje i selekciju otpada:
• u poslovnoj zoni Pag 2 i
• postojeće odlagalište otpada na lokaciji Sv. Kuzam koje se treba sanirati i
eventualno prenamijeniti u postaju za transfer otpada.
Detaljniji položaj i uvjeti za uređenje transferne postaje u slučaju odabira lokacije u
poslovnoj zoni Pag 2 uredit će se urbanističkim planom uređenja zone.

9.0. MJERE SPRIJEĆAVANJA NEPOVOUNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 79.
Na području obuhvata Plana ne mogu se obavljati zahvati u prostoru, na površini zemlje,
ispod ili iznad povTšine zemlje ili graditi građevine koje bi mogle svojim postojanjem ili
uporabom ugrožavati život, rad i sigurnost ljudi i imovine, odnosno vrijednosti čovjekova
okoliša, ili narušavati osnovna obilježja krajobraza i kulturnih dobara.

Članak 80.
Unutar zone obuhvata Plana nema značajnijih izvora mogućeg nepovoljnog utjecaja na
okoliš. Najnepovoljniji utjecaj proizlazi iz nepostojanja sustavnog kanalizacijskog odvođenja
sanitarnih i oborinskih voda.
/1/ Jedna od najvažnijih mjera sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš odnosi se
na realizaciju kanalizacijskog sustava.
/2/ Zaštitu okoliša treba prvenstveno postići zahvatima na uređenju i atraktivno
oblikovanoj urbanoj strukturi i objektima na cjelokupnom teritoriju obuhvata, kao i visoko
kvalitetnom uređenju svih zelenih površina - i privatnih vrtova i javnih površina.
/3/ Oblikovanje okoliša na ovom području predstavlja izuzetno značajan zahvat osobito
radi turističkog okruženja. Obzirom da prema ovom Planu veći dio površina dobija status
uređenog urbanog prostora, to će i kvalitetno oblikovanje okoliša predstavljati jedan od
preduvjeta za formiranje cjelovite suvremene i visokostandardne urbane strukture.
/4/ Takvim atraktivno uređenim površinama i urbanim potezima stvaraju se posebno
kvalitetni ambijenti unutar prostora naselja s visokom privlačnošću za boravak stanovnika i
turista, što predstavlja značajni doprinos u ukupnom izgledu Planom obuhvaćenog
područja.
/5/ Spriječavanje negativnog utjecaja na okoliš, odnosno urbani izgled i oblikovanje
naselja postići će se adekvatnim uređenjem parcele i oblikovanjem kako slijedi
• oblikovanje objekata s razvedenim volumenima u horizontalnom i
vertikalnom smislu, izbjegavanje glomaznih volumena
• primjena autohtonih materijala, odnosno obavezna primjena kamena i
drveta na dijelu pročelja objekta
• izvedba drugih detalja na objektu svojstveno ovom podneblju i tradicionalnoj
arhitekturi
• ozelenjavanje i vrtno-tehničko uređenje parcele (posebno prostora uz javno-
prometnu površinu)
/6/ Slijedeći važan segment zaštite okoliša predstavlja Planom utvrđeni nivo minimalnog
komunalnog opremanja pojedinih prostora, što obavezno uključuje izvedbu zaštitnog
zelenila uz prometne površine kao zaštita od buke i realizaciju potrebne prometne i
komunalne infrastrukture. Takav nivo opremanja ovog područja treba omogućiti kvalitetnu
protupožarnu zaštitu, osigurati pristup interventnih vozila do svih objekata, te pružiti
potrebnu zaštitu stanovništva od intenzivnog prometa
/7/ U smislu zaštite prema Zakonu o zaštiti od požara i Pravilnika o uvjetima za
vatrogasne pristupe, te procjene ugroženosti od požara ovim Planom su osigurani pristupni
putovi za vatrogasna vozila, te vozila za spašavanje ljudi i imovine. Požarna površina mora
biti potpuno pokrivena vodoopskrbom, hidrantskom mrežom i instalacijama - riješena u
skladu s navedenim zakonskim i podzakonskim aktima.

Članak 81.
/!/ Nepovoljan utjecaj na okoliš sprječava se uvjetima korištenja prostora, posebnim
mjerama utvrđenim u okviru Zakona koji tretiraju predmetnu problematiku i ovim
odredbama.
/2/ Prostor prolaza glavnih prometnica kroz naselja ili u neposrednoj blizini naselja mora biti
tako uređen da se postigne sigurnost učesnika u prometu i zaštita od buke (zeleni pojasevi.
odmicanje izgradnje od regulacijske linije prometnice, izmještanje glavnih prometnica van
naselja, režimska ograničenja za teški promet i brzinu odvijanja prometa i dr.), te
onemogući nastanak buke iznad zakonom i pravilnikom uvjetovane razine.
/3/ Zaštita zraka od onečišćenja iz područja gospodarskih aktivnosti unutar i izvan
naselja (namjenske kategorije: I. K) postići će se formiranjem zelenih pojaseva između
radnih zona i stambenog područja, zelenim pojasevima unutar takvih zona, te njihovim
lociranjem izvan ili na rubovima stambenog područja. Zagađivanje zraka od strane
prometa sprječava se izvedbom zelenih pojaseva. ograničenjem za kretanje teretnih
vozila, te dislokacijom glavnih prometnica izvan urbanog područja.
/4/ Do vremena stavljanja u funkciju kolektora za prihvat otpadnih voda postojećih i novih
zona izgradnje, sve građevine na tom području moraju imati strogo nadzirane sustave
sabiranja otpadnih voda koje se ne mogu direktno ispuštati u teren ili u more.
/5/ Zaštita tala realizirana je prvenstveno usmjeravanjem nove izgradnje izvan vrijednog
zemljišta kao i daljnjim pošumljavanjem i hortikulturnim uređenjem prostora osobito duž
obalnog područja kao i unutar turističkih zona.
/6/ Protupožarna zaštita provodi se kroz osiguranje protupožarnih - vatrogasnih putova sa
omogućavanjem pristupa u sva područja. Drugu mjeru zaštite treba ostvariti kroz izgradnju
hidrantske protupožarne mreže, a posebno u sklopu pojedinog gospodarskog subjekta sa
većim požarnim potencijalom. Mjere protupožarne zaštite postižu se i kroz realizaciju
Planom uvjetovanih udaljenosti između objekata, odnosno izvedbom vatrobranih zidova
između pojedinih dvojnih ili skupnih objekata.
/7/ Ovim Planom uvjetuje se uspostavljanje mjera zaštite stanovništva u uvjetima
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. Elementarne nepogode odnose se na moguće
seizmičke aktivnosti - potrese, odnosno nastanak klizišta u prigorskom dijelu područja
općine. Mjere zaštite uspostavljaju se pravilnim oblikovanjem i čvrstoćom konstruktivnog
sustava objekta, dovoljnim razmakom između objekata te objekata i javnih prometnica,
kako bi iste ostale izvan zona ruševina, te bile prohodne za evakuaciju. Sprečavanje
nastanka klizišta osigurano je manjim planskim zahvatima građenja na potencijalno
opasnom području i uvjetovanjem prethodne inženjersko-geološke prospekcije terena na
prostorima potencijalnih ili postojećih klizišta.
Sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara, osigurava se u zaklonima. Način rješenja i
lokacija pojedinih skloništa definirati će se posebnim uvjetima.

Članak 82.
/1/ Planom je utvrđena seizmička zona, koju treba uvažavati prilikom proračuna stabilnosti
građevina. Cjelokupno područje grada Paga pripada zoni jačine 60MCS.
/2/ U postupku uređivanja prostora i građenja treba poštivati uvjete kojima se sprečava
erozija tla, odnosno onemogućavanju zahvati u prostoru kojima se uzrokuje nestabilnost tla
i stvaranje klizišta. Svakom građenju na potencijalno nestabilnom terenu treba prethoditi
inženjersko-geološka ekspertiza.

9.0.1. ZAŠTITA TLA

Članak 83.
/]/ Nekontrolirano zbrinjavanje otpadnih i oborinskih voda kao i neadekvatan postupak
s otpadom mogu ozbiljno ugroziti tlo. Zaštitu tla postići će se izvedbom kanalizacije kao
nepropusnog sustava, koji otpadne i oborinske vode dovode do recipijenta bez opasnosti
po tlo.kao i okolišu prikladnog načina organizacije sakupljanja i odvoza komunalnog i
ostalog otpada (glomazni otpad ) na postojeću deponiju.
/2/ Obzirom na potencijalno moguće ugrožavanje tla (zelene šumske površine unutar
obuhvata Plana i okolno poljoprivredno zemljište) od strane određenih gospodarskih
djelatnosti (emisije štetnih spojeva, teških metala i dr.) nije dopušten smještaj takvih
proizvodnih djelatnosti koje u svojem tehnološkom procesu rezultiraju s potencijalnim
ugrožavanjem tla, te se kod potencijalnih zagađivača treba predvidjeti monitoring koji će
ukazati na realne emisije radi utvrđivanja efikasnih mjera zaštite.
/3/ Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom
zasijecanja. Teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih
značajki u odnosu na goli krš.
/4/ Ovim Planom predviđena gradnja mora se usmjeriti na tla najpovoljnijih
geotehničkih karakteristika te izuzeti tla nepovoljnih karakteristika. Nadalje moraju se izbjeći
mikrolokacije na pojedinim građevinskim česticama na način da se građevina locira na
najpovoljnijem mjestu.

9.0.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 84.
/]/ Zaštita zraka regulira se primjenom mjera i uvjeta utvrđenih Zakonom o zaštiti zraka
(NN br. 178/04).
/2/ Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije
onečišćujućih tvari u zrak.
/3/ U skladu s PPUO-om Podstrana ovim se Planom propisuju slijedeće mjere zaštite
zraka:
• ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike
(BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz
stacionarnih izvora (NN 140/97.).
• visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do
donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT
standardima).
• zahvatom se ne smije izazvati "značajno" povećanje opterećenja, gdje se razina
"značajnog" određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem
opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu
kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,
• najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o
ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim
vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96.).
• stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se
ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni,
opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih
vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 48/98.) i Uredbi o graničnim
vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97.),
/4/ Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:
• prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i
lokalne samouprave,
• osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito
dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša uređivanjem zelenih površina
unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne
uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.
/5/ Na području obuhvata Plana, ne postoje izvori aeroonečišćenja, koji bi ugrožavali
kvaliteta zraka. Jedina potencijalna mogućnost minimalnog onečišćenja zraka (ovisno o
atmosferskim prilikama) može biti vezana na emisije iz šireg područja i/ili transgranično
zagađenje za vrijeme trajanja »Đenovske ciklone«.
/6/ Zaštita zraka na području obuhvata Plana provodit će se primjenom mjera i uvjeta
utvrđenih Zakonom o zaštiti zraka i podzakonskim aktima kao i:
• Dugoročnim prelaskom na prirodni plina kao temeljni energent.
• Kontinuiranim mjerenjem kvalitete zraka na razini šireg područja Općine Podstrana.
/7/ Izgradnja i uređenje prostora utvrđena ovim Planom temelji se na principu održivog
razvoja, a predviđa pretežno stambenu zonu mješovite izgradnje i zonu individualne
stambene izgradnje niže gustoće (na većim građevinskim parcelama) i površine zaštitnog
zelenila. Temeljem toga ne očekuje se mogućnost pojave lokalnog izvora onečišćenja
zraka.

9.0.3. ZAŠTITA VODA

Članak 85.
/1/ Sukladno PPUO-u Paga zaštita podzemnih i površinskih voda određuju se dvije osnovne
skupine zaštitnih mjera:
• mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima (određene u
okviru
• zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće),
• mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je najznačajnija
izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
(planiran na području Paga).
/2/ Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda
su:
• zabraniti pranje automobila, te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje vode
onečišćene deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene
površine duž prometnica,
• korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže,
• hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i
sanitarnu vodu od zagađivanja,
• opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u
drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne
odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih
vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema posebnom propisu.
/3/ Na području obuhvata ovog Plana mora se vršiti stalni nadzor nad stanjem kakvoće
podzemnih i površinskih voda te potencijalnim izvorima zagađenja (ispiranje prometnih
površina, ispiranje tla. itd.)
/4/ Planom je utvrđeno prihvaćanje otpadnih voda zasebnom kanalizacijom otpadnih
voda. koje se priključuju na kanalizacijski sustav šireg područja, sa pročišćavanjem na
zajedničkom uređaju i preko podvodnog cjevovoda ispušta u more.
Oborinske vode prikupljati će oborinska kanalizacija, koja će se nakon tretmana na
separatorima ulja, masti i pijeska ispuštati u najbliži recipijent.
9.0.3.1. Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak 86.
/1/ Za Grad pag potrebno je izraditi studiju (elaborat) o odvodnji oborinskih voda i
njegovu daljnju razradu do nivoa glavnog projekta.
/2/ Zaštitu od poplava provoditi u skladu sa Zakonom o vodama, te državnim i
županijskim planovima obrane od poplava.

9.0.4. ZAŠTITA OD BUKE I VIBRACIJA
Članak 87.
/1/ U skladu sa Zakonom o buci općina Podstrana dužna je provoditi te osigurati
provođenje zaštite od buke te u tom smislu izraditi kartu buke i akcijski plan.
/2/ Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti
postojeća buka na dopuštene razine, a one obuhvaćaju:
• odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport
• promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitenata) i
područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata)
• izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i
boravišni prostori
• primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na
mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke
• akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke
• povremeno ograničenje emisije zvuka.
/3/ Općina Podstrana dužna je provoditi te osigurati provođenje zaštite od buke na
cijelom području Općine i u tom smislu izraditi kartu buke i akcijski plan.
/4/ Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke. odnosno smanjiti
postojeća buka na dopuštenu razinu shodno Pravilniku o najvišim razinama buke u sredini u
kojoj rade i borave ljudi, a one obuhvaćaju:
• temeljem navedenog Pravilnika buka na granici građevne čestice unutar zone
mješovite, pretežito stambene namjene ograničena je sa najvišom razinom od 55
dBA danju i 45 dBA noću
• planiranom namjenu prostora i ostalim uvjetima iz odredbi ovog Plana
/5/ Problematika zaštite od buke izazvane prometom vozila, potencijalno se javlja
jedino uz koridor lokalne prometnice brdskog karaktera , što iziskuje pojačani rad motora i
buku. Problem će se pojaviti novom izgradnjom i popunjavanjem zone i pratećim
povećanjem broja vozila.
/6/ Mjera zaštite od buke i zaštita zraka od utjecaja s navedene prometnice je sadnja
visokog i grmolikog zelenila na građevinskim parcelama u kontaktnom prostoru ceste, jer
premala širina cestovnog koridora ne omogućava sadnju drvoreda.
/7/ Očekuje se niska frekvencija i obim kolnog prometa odnosno manja razina buke na
svim ostalim prometnicama unutar zone, koja će se isto tako rješavati sadnjom zelenila.

9.0.5. ZAŠTITA ZAŠTITNOG OBALNOG POJASA (ZOP)

Članak 88.
/1/ Na grafičkom dijelu Plana, kartografski prikaz Korištenja i namjene površine m 1:1000
prikazana je linija zaštitnog obalnog pojasa i područje ZOP-a.
Promatrani prostor nalazi se unutar ZOP-a (zaštićenog obalnog područja) gdje se
temeljem:
• Zakona o prostornom uređenju i gradnji
• Smjernica i provedbenih odredbi PPU Grada Paga i
• Uredbe o načinu odvodnje i pročišćavanju otpadnih voda Grada Paga
utvrđuju načini odvodnje i pročišćavanja sanitarnih i oborinskih voda, kao i obvezna razina
komunalne opremljenosti građevina unutar kao i građevina lociranih izvan ZOP-a.
/2/ Za građevine unutar pojasa ZOP-a određuje se :
• II kategorija uređenosti za postojeće građevine,
/3/ Kategorijom uređenosti (optimalno uređeno građevinsko zemljište) IIA, utvrđuje se
odvodnja otpadnih voda i opskrba vodom na taj način da se iznimno u izgrađenom dijelu
građevinskog područja naselja do izgradnje javne mreže odvodnje, dozvoljava priključak
na septičku jamu za manju građevinu kapaciteta I0ES na način prihvatljiv s aspekta zaštite
okoliša.
/4/ Kategorija uređenosti IIB (optimalno uređeno građevinsko zemljište) utvrđuje se za
neizgrađeni dio građevinskog područja naselja i zahtjeva priključak na vodoopskrbni
mreže i priključak na zatvorenu javnu mrežu odvodnje otpadnih voda odnosno vlasti
zatvoreni sustav kanalizacije s prčišćivačem.

Članak 89.
/1/ Obzirom da se dio razmatranog područja Plana nalazi u zaštićenom obalnom
području u smislu Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN76/07. 38/09) sukladno
članku 5). ne smije se vršiti skladištenje, obrada i odlaganje otpada.
/2/ Unutar svake cjeline - građevne čestice mora se osigurati odgovarajući broj
parkirališnih mjesta i pristup na prometnu površinu
/3/ Proizvodne/obrtničko-zanatske djelatnosti mogu se obavljati isključivo kao
djelatnosti bez rizika od onečišćenja i nisu dozvoljene rizične djelatnosti servisne i
komunalno-servisne namjene koje uslijed mogućih akcidenata mogu izazvati nepovoljni
utjecaj na okoliš (prikupljanje otpada i recikliranje, autolimarske radione, lakiranje, servisi
koji uzrokuju različita onečišćenja zraka, vode, tla i si.)
/4/ Obavezno se mora osigurati zaštita resursa pitke vode
/5/ U području obuhvata Plana nije dozvoljena gradnja u zoni ZOP-a
građevinama/tehnologijama za koje nije osigurana propisana odvodnja otpadnih voda u
javnu infrastrukturnu mrežu.
/6/ Unutar područja obuhvata Plana u zoni ZOP-a mogu se graditi građevine bez
onečišćenja izuzev buke, a to su kako slijedi : obrtničke, zanatske, uslužne, trgovačke,
ugostiteljske namjene bez proizvodnih/industrijskih pogona.

9.1 MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Članak 90.
/1/ Mjere posebne zaštite predviđene za područje obuhvata Plana temelje se na
odgovarajućim zalonskim i podrakonskim propisima te na dokumentima izrađenim i
usvojenim temeljem tih propisa.
/2/ Mjere posebne zaštite temelje se na u najvećoj mjeri na elaboratima „Procjena
ugroženosti pučanstva i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-
tehnoloških i ekoloških nesreća, te ratnih razaranje" i „Procjena ugroženosti od požara i
tehnološkim etksplozijama". koji elaborati su separat i mjerodavni su za ovaj Plan.
/3/ Mjere koje utječu na bolju zaMonjenost stambenih, postovnih i drugih građevina,
smanjenje izloženosti i povrecfvasti od ktentifidranih opasnosti mogućih katastrofa, većih
oesreča i akcidenata su:
• Mjere koje omogućavaju tokafzocju i ograničavanje dometa posljecfcca prirodnih
opasnosti- potresi.
urbanističke mjere zaštite:
U afu zaštite od potresa konstrukcije novoplaniranft objekata moraju se uskladiti sa
zakonskim propisima (Pravinik o tehničkim normativima za izgradnju objekata
všokogro*je u seizmičkim pocfručjma (NN 31/81. 49/8). 29/83).
Konstrukcja postojeći objekata moraju se uskladiti sa Pravilnikom o tehničkim
nonncrtivima za sanocfu. pojočanje i rekonstrukcfu objekata visokogrodnje oštećenih
potresom te za rekonstrukcfu i revitaizacfu objekata visokogrodnje (NN 52/85).
• Anaiza mjera kopma se osigurava što bofa zaktonjenost stambenih, poslovnih i
cfrugih građevina, smanjuje nj^ova izloženost i povredivost od identificiranih
opasnosti mogućih katastrofa, većih nesreća i akcidenata
Dokumentom1.PPOQena ugroženosti pučanstva i materijalnih dobara od opasnosti i
pos$ec*ca prirodnih. tehničko-tehnoJoskih i ekoloških nesreća te ratnih razaranja utvrđene
su mjere zaštite za djelo područje Grada.
• Mjere zastrte od poptava
No području obuhvata Plana ne postoje stalni vodotoci, već samo korito povremenih
oufca čfe se uređenje propisuje posebnim uvjetima Hrvatskih voda.
Urbanističke mjere zaštite:
Mjere odbrane na bujičnim tokovima su redovito održavanje korita bujice (bujica
Labinsko).
• Mjere zaštite od proloma hk*oo*umukx^jskih brana
U kontaktnom području ne postoje hkfroakumulociiske brane.
• Mjere koje omogućavaju zastrtu od štetnog djelovanja voda, ekstremnih
vremenskih uvjeta i erozije tla. kfczšto
Urbanističke mjere zaštite:
• Mjere odbrane od poplava na bujičnim tokovima su redovito održavanje korita
Pujca (bujice) uz ocfredrvanja zaštitnog pojasa vodotoka 10 m od ruba i uređenje
vodotoka na temelju ptonova Hrvatskih voda. uskkx5enim sa Strategijom upravljanja
vodama.
Urbanističke mjere zaštite od ekstremnih vremenskih uvjeta:
Planom je predviđen način prihvat, zbrinjavanje i zbrinjavanja oborinskih voda u najbliži
recipijent
• Urbanističke mjere zaštite od erozije tla:
Sve zahvate u prostoru treba izvoditi na način da uključuju zaštitu od erozije tla
Urbanističke mjere zaštite od klizišta:
• Mjere zaštite od neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava lociranjem
minskih područja
U ovom dijelu RH ne postoje minska područja.
• Mjere zaštite od požara otvorenog prostora
Urbanističke mjere zaštite:
Ovim planom se ne predviđaju posebne mjere već je područje obuhvata u sustavu mjera
zaštite područja Grada shodno"Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim
eksplozijama".
• Mjere zaštite od nuklearnih i radiloških nesreća
Urbanističke mjere zaštite:
Ovim planom se ne predviđaju posebne mjere zaštite stanovništva, već je područje
obuhvata u sustavu mjera hitnih i dugoročnih mjera zaštite shodno procjeni ugroženosti za
Republiku Hrvatsku i shodno akcidentnim mikrolokacijama za područje
• Mjere koje omogućavaju opskrbu vodom i energijom u izvanrednim uvjetima
katastrofa ili nesreća
Urbanističke mjere zaštite:
Ovim planom se ne predviđaju posebne mjere, već se primjenjuju mjere koje su utvrđene
za prostor
• Mjere koje omogućavaju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite
Mjere su utvrđene elaboratom" Procjena ugroženosti pučanstva i materijalnih dobara od
opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća., te ratnih
razaranja" za cijelo područje Općine.
• Mjere zaštite od epidemija i epizotfia
Urbanističke mjere zaštite:
Ovim Planom se ne predviđaju posebne mjere već je područje obuhvata u sustavu mjera
zaštite šireg područja.
• Mjere zaštite od tuče i suša
Urbanističke mjere zaštite od tuče:
Potrebno je koristiti odgovarajuće završne materijale u skladu s propisima za određena
klimatska područja.
Urbanističke mjere zaštite od suše: Ovim planom se ne predviđaju posebne mjere zaštite
od suše.
• Mjere zaštite od iscrpljenja ili uništavanja pojedinih prirodnih resursa i ekoloških
zagađenja:
Urbanističke mjere zaštite od uništavanja pojedinih prirodnih resursa:
Planom je utvrđeno područje nacionalne ekološke mreže RH u skladu sa stručnim
elaboratom o podacima ekološke mreže RH. Državni zavod za zaštitu prirode (zaštićena
kesten šuma, područja važna za divlje svojte i stanišne tipove).

9.1.1. SKLANJANJE LJUDI

Članak 91.
/1/ Na području Grada Paga utvrđena je obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite u
sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku i na područjima većeg okupljanja
stanovništva (trgovački centri, hoteli i si.)
/2/ Dodatno sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva,
prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja
ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje «Planom zaštite i spašavanja ». odnosno
posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i
prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.
/3/ Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i si.) dio kapaciteta
projektirati kao dvonamjenski prostor za sklanjanje ljudi, ako u krugu od 250 metara od
takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.
/4/ Na području obuhvata ovog Plana mora se predvidjeti objekt primarne zaštite i
spašavanja ili se zaštita predviđa u dvonamjenskim podrumskim etažama te privremenim
zemunicama.
9.1.2. ZAŠTITA OD RUŠENJA

Članak 91.
/1/ Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na takav način da
razmak građevina od prometnica omogućuje da eventualne ruševine građevina ne
zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim
vozilima.
/2/ Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno
utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC skali njihove jačine prema mikroseizmičkoj
rajonizaciji županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period od 500 godina.

9.1.3. ZAŠTITA OD POTRESA

Članak 92.
/1/ Protiv potresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno
postojećim tehničkim propisima.
/2/ Prema odredbama Prostornog plana županije određuje se nužnim novo
seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije, pa tako i područja Grada u mjerilu
1:100000. koje mora biti usklađeno s seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade
nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protiv potresno projektiranje i
građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
/3/ Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukciju starijih građevina, koje nisu
projektirane u skladu s propisima za protivpotresno projektiranje i građenje, potrebno je
uvjetovati analizu otpornosti na djelovanje potresa, uz uvjet ojačanja konstruktivnih
elemenata na djelovanje potresa.

9.1.4. ZAŠTITA OD POŽARA

Članak 93.
/1/ Zaštita od požara na području obuhvata Plana provodi se prema izrađenoj i
usvojenoj "Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama ". a provodi se
prema „Planu zaštite od požara na području Grada Paga"
/2/ Kod projektiranja s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih poslovnih,
gospodarskih i infrastrukturnih građevina mora se pridržavati Zakona o zaštiti od požara (NN
58/93, 33/05.107/07) i svih pozitivnih hrvatskih zakona i na njima temeljenih propisa i
prihvaćenih normi iz oblasti zaštite od požara, te pravila struke.
/3/ Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da
se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao
cjeline.
/4/ Rađi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija
građevina, građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti
promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih
požarno neopasnim sadržajima.
/5/ U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive
tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11. Zakona o
zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95/.
161 Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim i preuzetim propisima koji
reguliraju ovu problematiku s posebnom pozornošću na :
• Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94. 142/03).
• Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06).
• Garaže projektirati prema austrijskom standardu za objekte za parkiranje TRVB N
106.
• Stambene zgrade projektirati prema austrijskom standardu TRVB N 115/00.
• Uredske zgrade projektirati prema austrijskom standardu TRVB N 115/00 odnosno
američkim smjernicama NFPA 101/2009.
• Trgovačke sadržaje projektirati prema tehničkim smjernicama: austrijskom standardu
TRVB N 138 (Prodajna mjesta građevinska zaštita od požara) ili američkim
smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009.).
• športske dvorane projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje
2009.).
• Obrazovne ustanove projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA
101 (izdanje 2009.).
• Izlazne puteve iz objekta projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA
101(2009.).
• Marine projektirati sukladno NFPA 303 Fire Protection Standard tor Marinas and
Boatvards 2000 Edition.
/7/ Elementi građevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore
cjevovoda, električnih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske
vodove, vatrootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarače za zaštitu od požara,
ostakljenja prema požaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s
hrvatskim normama HRN DIN 4102. odnosno priznatim pravilima tehničke prakse prema
kojem je građevina projektirana. Za ugrađene materijale pribaviti ispravu od ovlaštene
pravne osobe o požarnim karakteristikama.
/8/ Građevina mora biti udaljena od susjedne građevine najmanje 4,0 m ili manje ako se
dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike
materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar
neće prenijeti na susjedne građevine.
/9/ Za zahtjevne građevine potrebno je ishoditi posebne uvjete građenja Policijske
uprave Splitsko - dalmatinhske kojim se utvrđuju posebne mjere zaštite od požara, te na
osnovu istih izraditi elaborat elaborat zaštite od požara kojim će biti podloga za izradu
glavnog projekta.

Članak 94.
/1/ Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u
naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata
sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06). Planom je
predviđena mreža vanjskih hidranata na maksimalnoj dozvoljenoj međusobnoj udaljenosti
od 150 m i s vodovodnim priključkom ne manjeg profila od ¨Ø100 mm.
/2/ Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim
završetkom, moraju se projektirati sa okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga
interventna vozila sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe.
/3/ Obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, okretište,
nosivost i zaokretne radijuse sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN
35/94, 55/94.142/03).
/4/ Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim
propisima predviđene mjere zaštite od požara ili posebnim uvjetima građenja zatražen
prikaz primjenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od
nadležnih državnih upravnih tijela.
/5/ Za izgradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili
plinova moraju se poštivati odredbe Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima
/6/ Za složenije građevine {građevine skupine 2) potrebno je izraditi elaborat zaštite od
požara temeljem članka 15.a Zakona o zaštiti od požara.

Članak 95.
/1/ U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine građevina mora biti
udaljena od susjedne građevine najmanje 4.0 m ili manje ako se dokaže uzimajući u obzir
požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina,
veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne
građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti
najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na
ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0.5 m ili
završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje I m ispod pokrova
krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
/2/ Sve druge mjere zaštite od požara definirane su važećim hrvatskim i preuzetim
propisima koji reguliraju ovu problematiku, te ih sukladno tome i primjeniti, a u dijelu
posebnih propisa gdje ne postje hrvatski propisi koriste se navedena priznata pravila
tehničke prakse sukladno čl.2 zakona o zaštiti od požara, te ih sukladno tome i primjeniti.

10.0. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 96.
/1/ Provođenje plana pratit će se postupkom kontinuiranog planiranja i uređivanja
prostora.
/2/ Realizacija i provođenje Plana vršit će se etapno, vezano uz potrebe uređenja urbanog
područja te pripremanje za izgradnju i opremanje komunalnom infrastrukturom pojedinih
lokacija unutar razmatranog područja obuhvata Plana.

Članak 97.
/1/ Prostor Grada Paga uređivat će se lokacijskim dozvolama i drugim aktima temeljenim
na ovom Planu i Zakonima.
/2/ Lokacije za postavu kioska, njihova površina i namjena na određenoj lokaciji na
području Grada Paga utvrđuje se odgovarajućom odlukom nadležnog tijela Grada
Paga. Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama, a iznimno i na drugim
površinama utvrđenim odlukom nadležnog tijela Grada Paga, kao samostalne
građevine ili se veći broj kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.
Dopušteno je postavljanje montažnih građevina za potrebe sajmova i manifestacija
(šatori i si.) prema odluci nadležnog tijela Grada Paga.

Članak 98.
/1/ U cilju osiguranja potrebnih preduvjeta treba odmah započeti s pripremnim radovima
za buduću realizaciju ovog Plana, unutar kojih treba utvrditi ukupni opseg radova i
prioritete koje treba ostvariti radi efikasne provedbe Plana
/2/ Pravovremena priprema i organizacija ovih radova od strane stručnih službi Županije i
Grada ili za to posebno osnovane stručne institucije, omogućit će uspješno provođenje
Plana, realizaciju Planom predviđene izgradnje, odnosno osigurati početak uređenja ovog
atraktivnog područja, sa ciljem postizanja visokog stupnja raznolike turističke ponude.

10.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA/DRUGIH DOKUMENATA

Članak 99.
/1/ Ovim Planom određuje se obaveza izrade prostorno programske studije područja
oko povijesne jezgre s ciljem njegove zaštite i daljnjeg kvalitetnog korištenja. Obuhvat
Studije prikazan je na grafičkom prikazu kao posebnovrijedan krajobraz.
/2/ Primjenom smjernica/mjera zaštite Konzervatorskog odjela u Zadru određuje se
izrada Konzervatorske studije sa detaljnom inventarizacijom povijesne jezgre Grada Paga i
kompleksa Magazina soli na razini kataloške snimke te sukladno izraditi detaljniju prostornu
dokumentaciju temeljem navedene studije.

Članak 100.
Prostornim planom uređenja grada Paga određeno je izrada urbanističkog plana
uređenja: UPU kanal Pag - Košljun koji jednim dijelom prolazi kroz obuhvat ovog Plana

10.2 REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA
PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 101.
/1/ Unutar Planom obuhvaćenog područja nema građevina koji su ovim Planskim
rješenjem predviđeni za uklanjanje, odnosno nema građevina čija je namjena protivna
namjeni određenoj ovim Planom.
/2/ Kod rekonstrukcije zatečene građevine najveći dozvoljeni tlocrtni i visinski gabariti
ne mogu biti veći od najvećih dozvoljenih gabarita koje je ovaj Plan propisao za gradnju
građevina pojedinih namjena. Zatečena građevina koja premašuje najveće dozvoljene
tlocrtne i visinske gabarite može se rekonstruirati samo u okviru postojećih tlocrtnih i visinskih
gabarita.
/3/ Rekonstrukcija građevina koje se nalaze unutar infrastrukturnih koridora moguća je
na način određen prethodnim člancima, a uz ishođenje potrebnih suglasnosti mjerodavnih
tijela uprave.

10.3. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 102.
Izvornik Plana izrađen je u 7 primjeraka, od kojih se jedan primjerak čuva u pismohrani
Općine Podstrana i dva u Upravnom odjelu za komunalni sustav, prostorno uređenje,
zaštitu okoliša i gospodarstvo. Po jedan primjerak Plana dostavlja se Ministarstvu zaštite
okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, JU Zavod za prostorno uređenje Splitsko
dalmatinske županije i Hrvatskom Zavodu za prostorni razvoj.

Članak 103.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama
Zadarske županije".



1.0. POLAZIŠTA
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI DIJELA NASELJA
U PROSTORU GRADA PAGA
Urbanističkim planom uređenja Grada Paga obuhvaćeno je gotovo cijelo područje
naselja, a ukupna površina unutar obuhvata ovog Plana iznosi cca 250 ha.
Na području obuhvata Plana ukupni broj stanovnika/korisnika prostora iznosi cea......a
prema popisu stanovništva iz 1991. Godine iznosi 2421 stanovnika . a 2001. godine Grad
Pag imao je ukupno.......stanovnika .
Cjeloviti obuhvat naselja grada Paga ovim Planom pokriva cjelokupnu zonu naselja
(Grada) Paga te predstavlja razinu obrade podataka GUP-a u smislu razrade namjene i
korištenja prostora, prometne i komunalne infrastrukturete uvjeta uređenja izaštite prostora.
Budući da je ovim Planom obuhvaćeno cjelokupno naselie/arad Pag relevantni su
preuzeti podaci iz PPUG-a Paa u svim poglavljima ovog Plana.

Položaj
Granica obuhvata Plana je u skladu s granicom obuhvata kako je prostornim planom
uređenja Grada Paga sa izmjenama i dopunama (2003.. 2007.). na snazi, određeno.
Prolaz državne ceste D 106 neposredno uz zonu razmatranog područja obuhvata Plana
osigurava relativno visoko standardnu cestovnu prometu mežu šireg prostora i dobru
povezanost sa svim naseljima otoka Paga te sa županijskim središtem Gradom Zadrom.
Ovim Planom razmatrano područje zauzima cea .......... km u pravcu sjeverozapad -
jugoistok i cea..........sjeveroistok - jugozapad.
Građevinsko područje koji je obuhvaćeno ovim Planom smješteno je u sjeverzapadnom
središnjem dijelu teritorija Grada, a zahvaća pretežito stambenu izgradnju individualnih
stambenih, stambeno poslovnih i poslovnih građevina te obiteljskih kuća sa pripadajućom
društvenom/javnom i kulturnom te komunalnom infrastrukturom.
Zona obuhvata Plana nalazi se u zapadnom dijelu političkog teritorija Grada Paga i južno
od glavne prometnice državne ceste D 106 koja predstavlja i glavnu poveznicu s
kopnenim dijelom županije odn. Zadrom i Splitom te autocestom na čvoru Posedarje sa
Zagrebom.
Rubna lokacija područja Grada Paga nalazi se relativno udaljeno od županijskog središta -
Grada Zadra, te je u usporedbi s nekim drugim jedinicama lokalne samouprave u okviru
Zadarske županije njegov položaj nešto nepovoljniji.
Trasa državne ceste D-106 osigurava relativno visokonstandardnu cestovnu prometu vezu
prema županijskom središtu preko koje se promet preko postojećeg mosta može odvijati
konstantno te je otok Pag obzirom na tu činjenicu postao "poluotok".
Otočni položaj Grada Paga u odnosu na državni teritorij, kao i periferna lokacija u odnosu
na postojeći razvojni koridor, uvjetuje formiranje specifičnog razvojnog područja otoka i
Grada Paga temeljenog na tradicijskim i recentnim gospodarskim aktivnostima. PP-om
Zadarske županije konstatira se da je otok Pag prepoznat kao zasebna cjelina upravo radi
svoje izdvojenosti i specifičnosti, pri čemu Grad Pag kao središte aktivnosti otoka treba biti
glavni pokretač razvitka.

Značaj
Na teritoriju samoupravne jedinice Grada Paga naselje Pag najveće je i najnaseljenije
naselje. Osjetljivost područja obuhvata Plana prvenstveno se očituje na postojećoj i
potencijalnoj mogućnosti devastacije u smislu izgradnje relativno niskog urbanog
standarda izgradnje, naročito prometne i komunalne infrastrukturne mreže te u najnovije
doba gotovo potpunim izostankom javnih površina zelenila . trgova i parkirališta. Za sada
je zatečena izgradnja izuzev zone povijesne jezgre formirana u zonama uglavnom
stambene i dijelom stambeno poslovne mješovite izgradnje sa prometnom mrežom koja je
formirana većim dijelom neplanskom spontanom izgradnjom grupacijama stambene i
stambeno poslovne izgradnje. U središtu Grada Paga smještena je povijesna jezgra s
kontaktnom zonom koje sadrže centralne javne / društvenim sadržajie te tako zona
obuhvata predstavlja u upravnom i društvenom smislu najznačajniju zonu na teritoriju ne
samo obuhvata Plana već i na teritoriju Grada Paga.
Prirodne značajke i kvalitete razmtranog prostora razvojem turizma višestruko su iskorištene
u smislu širenja . razvoja Grada Paga koji je predstavljao nucleus povijesnog naselja sa
izronio ograničenim širenjem građevinskih područja.
Demografski potencijal u cjelini relativno je nizak, ali značajan obzirom na potencijal
razvoja turizma koji nadilazi statističke podatke demografskog razvoja.
Državna cesta D-106 koja prolazi rubnim dijelom razmatrane zone osigurava dobar
standard cestovne mreže, a ujedno za razmatranu zonu predstavlja dobru povezanost s
ostalim dijelovima otoka Paga, Županije i gradova Zagreba, Zadra, Splita i Rijeke.
U sklopu značaja prostora moguće je istaknuti njegove prirodne kvalitete koje su u
neposrednoj blizini obuhvata Plana što predstavlja značajnu osnovu za budući gospodarski
razvitak razmatrane zone obuhvata Plana.
Posebnosti
Unutar obuhvata Plana područje povijesne jezgre predstavlja najrespektabilniji faktor
posebnosti ne samo grada Paga već i na razini Županije i RH. Povijesna jezgra Grada Paga
koja predstavlja osnov za kasnije širenje naselja ima neobičnu povijest srednjevjekovnog
grada koji je izmješten sredinom 15. stoljeća na današnju lokaciju. Već ta činjenica
predstvlja posebnost u usporedbi s drugim povijesno nastalim gradovima na području
kako Žipanije tako i RH. Povijesni nucleus predstavlja specifičnost jer je tedašnji teritorij
cijelog grada nastao temeljem planskih nacrta : grad na novoj lokaciji Katine , prijelazu iz
paškog zaljeva u Soline, štiti solane . a ujedno je na najpovoljnijoj lokaciji za utovar i
transport soli gdje su u blizini locirani magazine solane.
Izrazito pravilan tlocrt grada i stilske značajke utilitarnih građevina osigurali su pijedestal
gradu Pagu kao prvom renesansnom planiranom gradu na teritoriju RH.
Razmatrajući cjelokupni obuhvat ovog Plana može se kao specifičnost uočiti snažno
širenje grada sjeverozapadno i jugozapadno od povijesne jezgre, ali nažalost bez ikakvog
vidljive reference na tako savršeno osmišljeni povijesni dio grada Paga. Ovu konstataciju
nažalost možemo primijeniti na gotovo sva naša povijesna naselja koja su doživjela pod
pritiskom izgradnje nekontrolirano brzo širenje naročito razvojem turističkih djelatnosti.
Nadalje, šire razmatrano posebnosti i značaj Grada Paga proizlaze i iz njegovog otočkog
položaja.

1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU
Grad Pag je prvobitno formiran u skladu s planom iz 15. Stoljeća . a tek u novije vrijeme . u
19. stoljeću započinje širenje prvenstveno formiranjem štalica izvan povijesne jezgre 18. da
bi tek u 20. Stoljeću započelo snažnije širenje grada i to prvenstveno sjeverozapadno i tek
osamdesetih godina prošlog stoljeća grad se širi s druge strane zaljeva jugozapadno od
gradske plaže. Nažalost, dio jezgre je devastiran neprimjerenim obnovama i
nadogradnjama 60-tih i 70-tih godina 20. stoljeća. Usprkos tomu. očuvana je morfologija
tlocrta povijesne jezgre te znatni dio civilne gradnje i gotovo cjelokupna utilitarna gradnja.
Grad Pag predstavlja najnaseljeniji dio teritorija Grada : cea 59% stanovništva naseljeno je
u gradu Pagu . Unutar zone obuhvata Plana pretpostavlja se ukupno maksimalno cea 25
000 (PPŽ 22000-41000) stalnih i povremenih stanovnika u vrijeme turističke sezone.
Područje unutar obuhvata Plana većim je dijelom izgrađeno, a značajni dio područja
novoplanirana su neizgrađena građevinska područja. U cjelini je predviđena namjena
mješovite postojeće i planirane izgradnje pretežito stambene ili isključivo stambene
izgradnje sa mogućnošću manjih poslovnih sadržaja. Uz osnovnu namjenu mješovite
stambeno-poslovne izgradnje značajni su kapaciteti isključivo turističke namjene te nešto
isključivo poslovne trgovačkenamjene i pripadajuće društveno/komunalne i sportsko-
rekreatrvne namjene. U središnjem dijelu obuhvata Plana nalazi se centar naselja s
koncentracijom društvenih i komunalnih sadržaja, gdje je ujedno smještena i gradska te
županijska uprava. Na pojedinim dijelovima izvan zone javnih sadržaja centralnog dijela
naselja smješteni su neki društveni i rekreativni sadržaji koji su u funkciji pratećih sadržaja
urbanog, društvenog i komunalnog stanctarda
Zatečene površine unutar obuhvata su kako slijedi:
• Postojeća mješovita pretežito stambena izgradnja cea 89.9 ha
• Postojeća poslovna izgradnja cea 41.6 ha
• Postojeća zona proizvodne djelatnosti (Paška sirana) cea 0.5 ha
• Postojeća turistička izgradnja cea 10 ha
• Postojeća izgradnja društvenih/javnih sadržaja cea 3.5 ha
(uprava, edukacija, zdravstvo, vjerski sadržaji itd.)
• Postojeća prometna mreža cea 22.9 ha
• Postojeće sportsko-rekreatrvne zone cea 4.8 ha
• Zone prirodnih plaža cea 4.9 ha
• Zona uređene gradske plaže cea 0.8 ha
• Zone parkovnog/javnog zelenila cea 5.6 ha
• Zone zaštitnog zelenila cea 1,5 ha
• Ostalo cea 57.9 ha
Unutar obuhvata ovog Plana nalaze se i značajne zone rezervirane za planirano širenje
građevinskih zona namijenjene za stalno i povremeno stanovanje s pratećim funkcijama,
poslovnim sadržajima i turističkim kapacitetima. Unutar navedenih zona nalaze se
sporadično pojedine građevine individualne ili dvojne građevine stambene i stambeno-
poslovne namjene koje slijede povijesnu parcelaciju uz djelomičnu preparcelaciju u manje
parcele.
Područje unutar razmatrane zone obuhvata Plana relativno je blage topografije izuzev u
rubnim zapadnim zonama naročito u priobalnom dijelu gdje je topografija dinamičnija,
kao i neposredno uz državnu cestu D 106. Obzirom na veliku visinsku razliku u pojedinim
dijelovima uz državnu cestu biti će potrebno uspostaviti racionalno prometno rješenje
glavne mjesne ulice odn. točke križanja s državnom cestom. Parcelacija je u planiranim
zonama obuhvata Plana uglavnom tradicionalna s većim parcelama omeđenim
suhozidom, a položenim okomito na spojnice

3.0. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
Osnovni pravci razvoja neće se mijenjati . preuzeti su kako povijesnim nastajanjem tako i
evidencijom kroz niz nekad važećih prostorno-planerskih dokumenata i na kraju kroz PPUG
sa izmjenama i dopunama , na snazi (UIH 2003.. 2007.).
U skladu s prethodnim poglavljima ovog Plana u kojima se razmatra postojeće stanje te
razvojne mogućnosti i ciljevi obzirom na zatečene resurse i ograničenja te u skladu s PPUG-
om ovim će se Planom utvrditi korištenje prostora na razini provedbe.
PP Zadarske županije ustanovljuje osovinu razvoja : Zadar-Nin-Vir-Pag. s prepoznatljivim
nazivom „Zadarske rivijere".
Slijedno moguće je apostrofirati i „Pašku rivijeru" sa značajnim turističkim središtima od kojih
je Grad Pag (područje obuhvata ovog Plana) sigurno najatraktivnije turističko središte.
Na području obuhvata Plana zastupljene su gotovo sve djelatnosti i funkcije uobičajene za
manje razvojno središte/grad . a to su:
upravne
društvene/javne
gospodarske
uslužne
komunalne
Značajno je napomenuti da je potrebno razvijati gotovo sve segmente turističke ponude
zbog produljenja sezone, od čega je kulturni turizam nedovoljno zastupljen obzirom na
značaj povijesne jezgre Grada Paga. Ujedno se za Grad Pag sugerira razvoj zdravstvenog
turizma na bazi ljekovitog blata, a što bi trebalo u kvalitativnom i kvantitativnom smislu
ispitati te svakoako koristiti i kao fenomen (atrakciju).
Nadalje, samo će (naselje) Grad Pag imati značajnu ulogu i kao povijesno i kao upravno
središte cjelokupnog teritorija Grada Paga, a i šire.
Kao Grad sa predpostavljenih i očekivanih cca 3000 stalnih stanovnika i cea 25 000
maksimalnog broja korisnika u vrijeme turističke sezone sigurno je razvojno najperspektivniji
Grad na otoku Pagu Obzirom na gotovo optimalno stanje i planiranje društvene
infrastrukture turističkih djelatnosti te uslužnih djelatnosti i plansko pokrivanje značajnog
segmenta zdravstvenih, rekreativnih i socijalnih usluga očekuje se primarno demografski
rast domicilnog stanovništva i njegovo samozapošljavanje.

3 1 PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA
Osnovna organizacija prostora na cjelokupnom području Grada Paga , pa tako i na
izdvojenom području obuhvata ovog Plana slijedi iz prethodno utvrđenih razvojnih
mogućnosti i podnošljivog opterećenja prostora odn. nosivosti prostora. Karakteristično za
razmatrani dio prostornog obuhvata je sačuvani prostor unutar povijesne jezgre i
kontaktne zone , ali šire područje nažalost nije sačuvano od ambijentalno neadekvatne
gradnje.
Uređenje površina unutar obuhvata Plana obuhvaća cjelinu izgrađenog i neizgrađenog
dijela građevinskog područja tj. prostore već izgrađenih struktura kao i površine
namijenjene budućem razvoju i širenju. U okviru pojedinih cjelina i njihovog građevinskog
područja sadržane su osim stanovanja i zone namijenjene razvoju urbanih funkcija i
određenih djelatnosti ili specifičnih namjena prostora.
Unutar obuhvata Plana evidentirane su i Planom određene zone kako slijedi:
• Ml {stambeno-poslovna-turistička, pretežito stambena namjena)
pretežito stambena namjena s poslovnim sadržajima uglavnom u funkciji turističko-
ugostiteljskih i drugih uslužnih djelatnosti
• D (društvena i javna namjena), kao isključiva namjena u funkciji uprave edukacije,
religije, zdravstva, sudstva itd.
• K (komunalno-obrtničko-poslovna namjena s mogućnošću ili bez mogućnosti
stanovanja),
• T (ugostiteljsko-turistička namjena ).
• I (industrijska namjena - sirana Pag),
• R (sportsko-rekreacijska namjena),
• Z (javno zelenilo),
• IS (infrastrukturni sustavi).
Prostor unutar obuhvata Plana razvija se kao višenamjenska struktura unutar koje se osim
stanovanja smještavaju i sve namjene adekvatno urbanom standardu i funkciji urbanog
središta Grada Paga.
Neophodno je unutar razmatranog područja obuhvata maksimalno visokim standardom
urbanog opremanja komunalnom i prometnom infrastrukturom osigurati visokokvalitetno
stanovanje/boravak uz mogućnost poslovnih i sličnih stanovanju kompatibilnih djelatnosti,
kako bi se održao. poboljšao demografski rast na području Grada Paga.
Povijesna jezgra Grada Paga afirmira cijelo područje i inicira višestruke mogućnosti razvoja
turističkih djelatnosti na razini kulturnog . edukativnog itd. turizma u razdoblju gotovo cijele
godine.
Solana koja se nalazi u blizini Grada Paga imala je povijesni utjecaj na razvoj naselja .
Unutar obuhvata Plana nalaze se magazini koji su nekad služili skladištenju soli, a koje je
ovim Planom potrebno definirati novom namjenom na razini turističko-ugostiteljske i
kulturne namjene.
Priobalni prostor potrebno je maksimalno sačuvati obzirom na mnogobrojne prirodne
plaže, a u sjevernom dijelu je potrebno planirati nautički turizam.

3.1.1. PROGRAM GRADNJE
Unutar zone obuhvata program gradnje slijedi iz zatečenog/postojećeg stanja kao i iz
smjernica Prostornog plana uređenja PPUG-a Pag. a kako slijedi:


(digitalno očitanje kartografskog prikaza )
1. Zone postojeće stambeno-poslovne izgradnje cea 987 ha
2. Zone planirane stambeno-poslovne Izgradnje cea 41,6 ha
3. Zone postojeće i planirane izgradnje javnih/društvenih sadržaja cea 5,7
ha

4. Zone turističkih sadržaja cea 11,3 ha
5. Zone poslovnih sadržaja cea 5,5 ha
6. Zone vjerskih sadržaja cea 0.4 ha
7. Zone edukatlvnih sadržaja cea 1,9 ha
8. Zone rekreativnih površina cea 14,2 ha
9. Prometne površine cea 23,0 ha
10. Zone zaštitnog zelenila cea 7,1 ha
11. Ostalo cea 34,5 ha
UKUPNO: cea 243,9 ha
Unutar zone postojeće mješovite pretežito stambene izgradnje izdvojene su površine
povijesne jezgre Grada Paga, zona štalica i kontaktna zona te su dani posebni uvjeti i
mjere zaštite za navedene zone.
Osim gospodarskih djelatnosti koje se kao manje i prostorno ograničene zone (sirana ,
manji prerađivački pogoni) isključive namjene mogu osnivati i u okvirima postojećih zona
Ml (stambeno-poslovne pretežito stambene građevine), tako se u okviru izgrađenih
dijelova naselja, unutar mješovite namjene prostora, predviđa i daljnji razvitak
ugostiteljstva, turizma, financijskih, poslovnih i drugih zanatskih usluga i servisa, trgovine i
širokog dijapazona usluga, socijalnih ustanova (starački dom, vrtić) i zdravstvenih usluga .

3.1.1.1. Detaljni program gradnje /procjena broja korisnika
Program gradnje grubo se može planirati temeljem slijedeć.h podataka odn. procjena za
sljedeće razdoblje do 2020.:
• Postojeća mješovita pretežito stambena izgradnja cea 1200 građevina
• Planirana mješovita pretežito stambena izgradnja cca 600 građevina
• Procjena 7st/građevlnl – ukupno cea 12 600 st
Hotelski smještaj – postojeći cea 1000 L
Hotelski smještaj – planirano cea 1500 L
Smještaj u kućnoj radinosti cea 4000-6000 L
Ukupno: cea 19100 -21100 L

3.1.2. PROGRAM SADRŽAJA UNUTAR NAVEDENIH ZONA
Prostor mješovite stambeno- poslovne namjene Ml obuhvaća pretežiti dio područja
obuhvata Plana i čine ga prostori zatečene izgradnje tradicionalne morfologije gradnje i
recentne gradnje Ml/1 te neizgrađena planirana područja Ml/2 .

3.1.2.1. Zone postojeće stambeno-poslovne izgradnje Ml/l cea 98,7 ha
Unutar ove zone predviđa se mješovita pretežito stambena izgradnja odn. stambena
namjena u >50%.
Zona je izdiferencirana u odnosu na zatečenu gradnju kako slijedi:
• Ml/la - zona povijesne jezgre Grada Paga
• Ml / lb - zone štalica
• Ml /1c - kontaktna zona povijesne jezgre
• Ml/l - recentna zatečena izgradnja
Unutar zone nalazi se postojeća povijesna jezgra Grada Paga označena u kartografskom
prikazu kao Ml/la koju je potrebno maksimalno respektirati prilikom interpolacija,
rekonstrukcija, dogradnje i si. te su ovim Planom određeni izrazito restriktivni uvjeti gradnje
kroz provedbene odredbe, a u skladu s regulativom o zaštiti graditeljske baštine.
U zonama štalica koje su označene u kartografskom prikazu kao Ml/lb potrebno
respektirati prilikom interpolacija, rekonstrukcija, dogradnje i si. te su ovim Planom određeni
restriktivni uvjeti gradnje kroz provedbene odredbe, a u skladu s regulativom o zaštiti
graditeljske baštine.
U kontaktnoj zoni s povijesnom jezgrom označenom u kartografskim prikazima s Ml/lc
određeni su nešto blaži uvjeti gradnje . ali restriktivniji od zona označenih s Ml/l gdje se
nalaze građevine recentne izgradnje.
Unutar ovih zona moguća je i namjena poslovnih građevina kao manjih pomocnin
građevina ili kao prenamjena prizemlja/etaže u sklopu postojeće građevine čija je
namjena kompatibilna namjeni stanovanja, a kako slijedi:
• cisti obrti
• Servisi
• Ćista proizvodnja
• Prerađivanje prehrambenih proizvoda
• Poslovni sadržaji
• Uredi
• Uslužne djelatnosti
• Trgovine
• Ugostiteljstvo
• Turistički smještaj, pansioni, mali hoteli u sklopu obiteljskog poduzetništva
• Zdravstveni objekti i sadržaji (privatne ambulante, terapeutski centri isl.
• Socijalni/društveni objekti (starački dom, vile za starije osobe, privatni
domovi za starije i nemoćne, stanovanje za socijalno ugrožene, dječji vrtići)
• Udruge građana, političke stranke
• Kulturno-umjetnička društva itd.

3.1.2.2. Zone planirane stambeno-poslovne izgradnje Ml/2 cea 41,6 ha
Unutar područja obuhvata ovog Plana planirane površine za razvoj i uređenje, koje
predstavljaju danas neizgrađeni dio građevinskog područja, poslovne/gospodarske
djelatnosti, uz namjenu stanovanja, čine osnovnu namjensku strukturu (uz upravu sadržaje
javne namjene), pa se na tim novim prostorima razvitka pojedinih naselja očekuje
osnivanje većeg broja sadržaja poslovne i turističke namjene kompatibilne sa stambenom
namjenom.
Na području obuhvata ovog Plana (/naselja/ Grada Paga) locirani su sadržaji značajni za
funkciju urbanog područja Grada Paga:
• Sadržaji državne i županijske uprave,
• Sadržaj školstva i kulture,
• Sadržaji zdravstva.
• Sadržaji socijalne skrbi,
• Sadržaji uslužnih djelatnosti i zanatstva,
• Servisne i komunalne tunkcije
• Vjerske ustanove.
Obzirom na dosadašnji i budući razvitak područja očekuje se potreba za izgradnjom i
proširenjem postojećih građevina društvene intrastrukture socijalne skrbi i zdravstva .
Unutar ovih zona predviđa se mješovita pretežito stambena izgradnja odn. poslovna
namjena <50%.
U sklopu ovih zona moguća je namjena poslovnih građevina kao manjih pomoćnih
građevina ili kao prenamjena prizemlja/etaže u sklopu postojeće građevine, a koje su
kompatibilne namjeni stanovanja, a kako slijedi:
• Čisti obrti
• Servisi
• Čista proizvodnja
• Prerađivanje prehrambenih proizvoda
• Poslovni sadržaji
• Uredi
• Uslužne djelatnosti
• Trgovine
• Ugostiteljstvo
• Turistički smještaj, pansioni, hoteli
• Zdravstveni objekti i sadržaji (privatne ambulante, terapeutski centri isl.
• Socijalni/društveni objekti (starački dom, stanovanje za socijalno
ugrožene)
• Udruge građana
• Kulturno-umjetnička društva itd.

3.1.2.3. Zone izgradnje javnih/društvenih sadržaja D cea 5,7 ha
Na grafičkom prikazu označene su površine društvene namjene koje je moguće
dograđivati. rekonstruirati, adaptirati i sanirati te graditi zamjenske građevine uz
mogućnost smještaja i drugih društvenih namjena i pratećih sadržaja (trgovina.
ugostiteljstvo i si.)
Ovim Planom nisu planirane nove zone isključivo javne i društvene namjene već se. po
potrebi i tijekom daljnjeg razvoja naselja novi sadržaji javne i društvene namjene mogu
smjestiti u zoni mješovite namjene.
U zonama javnih i društvenih sadržaja pretpostavljeni su sadržaji kako slijedi :
• Općinska uprava
• Udruge građana
• Društveno-političke organizacije
• Dom kulture
• Mjesni odbor
• Osnovna škola
• Dječji vrtić
• Jaslice
• Starački dom
• Socijalna skrb
• Kulturno-umjetničke radionice
• Fakultativni tečajevi
• Turistički biro
• Komunalna poduzeća
• Dobrovoljno vatrogasno društvo
• Protupožarni cenlar
• Područna osnovna/srednja škola
• Knjižnica i čitaonica
• Banka, štedionica, mjenjačnica
• Zavod za osiguranje -filijala
• PTT jedinica
• Krajnja ATF centrala
• Poduzeće za cestovni promet
• Autobusno stajalište
• Kino/internet caffe
• Zavičajni-etnografski muzej, galerija
• Klub za mlade
• Klub za odrasle
• Kulturno-umjetničko društvo
• Kulturna aktivnost djece
• Lokalni list (novine)
• Religiozni/vjerski sadržaji -crkva i župni ured
• Ambulanta/dom zdravlja
• Ljekarna
• Veterinarska stanica
• Veterinarska ambulanta
• Caffe
• Intrnet caffe
• Slasticama
• Restoran
• Trgovina dnevne potrošnje
• Tržnica
• Specijalizirane trgovine
• Specijalizirana zanatsko-servisna i uslužna poduzeća
• Obrtničke, servisne i zanatske radione
• Benzinska stanica
• Građevine za sportsku aktivnost i rekreaciju (teretane)
• Građevine za odmor i zabavu
• Parkovi i zelenilo uz prometnice
• Pješački trgovi
• Urbana oprema (klupe, koševi za otpad, info stup, reklamni panoi)
• Infrastrukturne građevine energetike i komunalnog opremannja
• Ostali prateći sadržaji/objekti

3.1.2.4. Zone sportsko- rekreativnih površina cca 14,2 ha
Zone sportsko-rekreativnih površina nalaze se u središnjem i sjevernom djelu te duž
obalnog dijela obuhvata Plana.
U zonama se predviđaju slijedeći sadržaji:
Kupalište, plaža
Tenis teren
Rukomet
Košarka
Nogometno igralište
Dječije igralište
Svlačione
Sanitarije
• Klubski prostor
• Gledalište
• Caffe. slasticama
• Trgovina sportske opreme
• Trgovina dnevne potrošnje
• Restoran
• Urbana oprema (klupe, koševi za otpad, info stup)
• Uređene zelene površine sa stazama

3.1.2.5. Prometne površine cea 23,0 ha
3.1.2.5.1. Cestovni promet
Unutar zone obuhvata Plana formirana je postojeća prometna mreža koja je nastala
temeljem prethodne planske dokumentacije i postojeće gradnje te temeljem ovog Plana.
Unutar obuhvata Plana nalaze se slijedeće prometnice :
Državne ceste:
• D 106 ( Žigljen/trajektno pristanište-Novalja- Pag-Ražanac-Posadarje-D8).
Duljine
Lokalne ceste
• L 63001-Crkvine Sv.Duh (D 106)-Pag (D 106),
• L 63006 - Pag:(L 63001) - Košljun,
• L 63007 - Pag: L 63006 - D 106,
• L 63008 - Pag: centar - D 106.
Nerazvrstane ceste
Zaštitni pojas postojećih te novoplaniranih cesta, u skladu sa Zakonom o javnim cestama
(N.N.broj 100/96.). iznosi kako slijedi:
• Ostale državne ceste 25,0 m'
• županijske ceste 15,0 m'
• Lokalne ceste 10.0 m'
Zaltitni pojas ceste mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa (cesta i njeni prateći
sadržaji) sa svake strane.
Profili prometnica većinom nisu u skladu je s urbanim standardom opremanja prometnica
. Unutar obuhvata povijesne jezgre, zona štalica i kontaktne zone nije moguće ostvariti ni
minimalne profile kako je to PPUG-om određeno (za javne prometnice min. 5,5 m).
Unutar obuhvata Plana u smislu prometno-komunikacijske mreže razlikujemo :
Kolne promelnlce
Pješačko-kolne prometnice
Pješačke prometnice
Šetališta sa biciklističkim stazama (priobalno područje)
Pristupne ceste i putovi
Promet u mirovanju
Ugibališta
Bus stajalište
Na području obuhvata Plana nalazi se lokacija postojeće samo jedne crpke za gorivo, što
djelomično zadovoljava današnje potrebe opskrbe vozila gorivom, dok je opskrba
brodova gorivom složeni proces, koji ne zadovoljava sve veće potrebe stanovništva i
turista otoka i Grada Paga. Na prostoru Grada Paga postoje servisi za održavanje vozila,
koji su univerzalnog karaktera. Složeniji servisi vozila i plovila usmjeravaju se na servise u
širem prostoru županije, odnosno u grad Zadar.

3.1.2.5.2 Pomorski promet
Prema "Naredbi o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet na području županije Ličko-
Senjske" (N.N.broj 5/97.) postojeće luke prema veličini i značaju za Republiku Hrvatsku,
otvorene za javni promet, razvrstane su , a za područje obuhvata ovog Plana relevantne
su :
• Luke županijskog značaja: luka Pag i luka Fortica,
Područje Grada Paga povezano je na kopneni teritorij Republike Hrvatske postojećim
trajektnim vezama i to kako slijedi:
• luka Prizna - luka Žigljen (alternativno luka Stara Novalja),
• luka Pag - luka Kartobag (zadnjih godina nije u funkciji).
Trajektno pristanište : Luka Pag
Lokacija : 44°26.8 N - 15°03,4 E
Trajektno pristanište u Paškoj luci povezano je na trajektno pristanište u luci Karlobag.
Zbog vremenske dužine puta, odnosno vremenskog trajanja plovidbe od cea 75 minuta,
trajektna veza Pag-Kartobag koristi se sve rijeđe i to samo u špicama turističke sezone.
Njeno je značenje sve manje, no uvođenjem bržih trajekata u budućnosti navedena
trajektna veza može biti od koristi pri raspoređivanju i usmjeravanju kolnog prometa, i to u
špicama turističke sezone.

3.1.2.6. Javne zelene površine - Z cea 7,1 ha
Planom se određuje održavanje i uređenje svih postojećih javnih zelenih površina te se
planiraju nove sukladno grafičkom prikazu.
Parkovno uređene površine - Zl su javni neizgrađeni prostori u kojima se planira sukladno
uvjetima provedbenih odredbi ovog Plana uređenje javne zelene površine namijenjene
odmoru, rekreaciji i boravku ljudi sa uređenjem edukativno - ekološko - rekreacijskih
sadržaja. Oblikovanje zelenih površina i odabir sadržaja određeni su i prirodnim
karakteristikama prostora.

3.1.2.7. Površine voda - cea 21,5 ha
Na području obuhvata Plana nalazi se i dio kanala između starog pješačkog mosta i
cestovnog mosta. Navedenu površinu treba staviti u funkciju zdravstvenog turizma ili
nautičkog turizma kroz plansku dokumentaciju višeg reda (PPUG).
Na području obuhvata Plana nalaze se povremeni bujični tokovi od koji su regulirani
kanalima koji i imaju zaštitni koridor s obje strane od ruba korita 5,0 m. Zbog postojećih i
planiranih sadržaja Planom se predviđa reguliranje korita prema detaljnim propisima .

3.1.3. UREĐENJE PROSTORA
Uređenje prostora nastavno je na zatečeno stanje uz respektiranje dokumentacije na
snazi.
Urbanističkim planom Grada Paga kroz provedbene odredbe određuju se uvjeti korištenja
i zaštite prostora primjenom slijedećih režima:
Zaštićeni dijelovi prirode su utvrđeni/prijedlog temeljem ovog Plana :
• Zaštićeni krajolik (obalno područje prirodnih plaža)
• Kulturni krajolik (izgrađeni središnji dio /povijesna jezgra sa stolicama i s kontaktnim
zonama te akvatorij gradske plaže i dijela kanala/).
Graditeljska baština :
• Povijesno urbane cjeline (povijesna jezgra grada Paga).
• Povijesno-ruralni sklopovi građevina i dijelovi naselja (štalice)
• Fortifikacijske građevine, (zidine, kule)
• Utilitarne grđevine (knežev dvor)
• Civilne građevine (pojedinačne građevine unutar povijesne jezgre)
• Sakralne građevine (katedrala, crkve i kapele)
• Arheološki lokaliteti.
Površine posebnih ograničenja :
• Vrijedan prirodni krajobraz.
• Kulturni krajolik
• Značajne panoramske točke
• Oblikovno vrijedni pojedini dijelovi urbanih cjehna
• More sa zaštićenim podmorjem i zaštićenim obalnim područjem mora.

Osnovne karakteristične izgrađene /planirane za Izgradnju zone su :
• Povijesna jezgra Grada Paga
• Povijesni dio naselja -štalice
• Kontaktna zona s povijesnom jezgrom
• Recenlna izgradnja planirana/postojeća

Slijedno navedenoj gruboj podjeli slijedit će i osnovni uvjeti uređenja prostora :

3.1.3.1. Postojeća povijesna jezgra Grada Paga zaštićena je cjelina, a kako je u
grafičkom prilogu elaborata naznačeno i provedbenim odredbama propisano.
Sve građevine kao i sve potencijalne intervencije u prostoru u smislu sanacije, dogradnje,
rekonstrukcije, obnove, prenamjene i si. unutar i u kontaktnoj zoni s povijesnom jezgrom
potrebno je izvršiti na način da se maksimalno respektira povijesna matrica jezgre, a u
slučaju potpune devastacije pojedine građevine nastojati suvremenim arhitektonskim
rukopisom poštivati zatečene vrijednosti. Kroz provedbene odredbe ovim je Planom
predviđena obnova devastiranih građevina, u skladu s uvjetima i uz suglasnost nadležnog
tijela.
• Izgradnju novih (interpolacije) kao i obnovu postojećih građevina potrebno je
maksimalno izvesti u kamenu i kupi kanalici na način kako su se izvodile tradicijske
građevine.
• Prometnice se zadržavaju kao pješačko kolne komunikacije neujednačenih profila
nastale u skladu s urbanističkim planom iz 1443. godine
• Razmatrana zona opremljena je svom prometnom i komunalnom infrastrukturom

3.1.3.2. Povijesni dio naselja -štalice
Sve potencijalne intervencije u prostoru u smislu sanacije, dogradnje, rekonstrukcije,
obnove i si. unutar i u kontaktnoj zoni s povijesnom jezgrom potrebno je izvršiti na način da
se maksimalno respektira povijesna matrica štalica, a u slučaju potpune devastacije
nastojati suvremenim arhitektonskim rukopisom poštivati zatečene vrijednosti. Kroz
provedbene odredbe ovim je Planom predviđena obnova devastiranih građevina, u
skladu s uvjetima i uz suglasnost nadležnog tijela.
• Izgradnju novih (interpolacije) kao i obnovu postojećih građevina potrebno je
maksimalno izvesti u kamenu i kupi kanalici na način kako su se izvodile tradicijske
građevine. Izbjegavati kiklopski vez kamena koji nije karakterističan i obavezno koristiti
suhozid i slični vez.
• Prometnice se zadržavaju kao pješačko kolne komunikacije neujednačenih protila
nastale tijekom povijesti

3.1.3.3. Kontaktna zona uz povijesnu jezgru
Sve potencijalne intervencije u prostoru u smislu sanacije, dogradnje, rekonstrukcije,
obnove, prenamjene i si. unutar i u kontaktnoj zoni s povijesnom jezgrom potrebno je izvršiti
na način da se maksimalno respektira povijesna matrica, a u slučaju potpune devastacije
nastojati suvremenim arhitektonskim rukopisom poštivati zatečene vrijednosti. Kroz
provedbene odredbe ovim je Planom predviđena obnova devastiranih građevina, u
skladu s uvjetima ovog Plana i uz suglasnost nadležnog tijela.

3.1.3.4. Recentna izgradnja planirana/postojeća
Planiranu i postojeću izgradnju treba oblikovno uskladiti sa zatečenim ambijentom uz
maksimalno ozelenjavanje okolnog prostora kao i okućnica pojedinih građevinskih
parcela. Kroz provedbene odredbe ovim su Planom propisani uvjeti gradnje i uređenja
pojedinih građevina i pripadajućih parcela.
Za navedene zone potrebno je primijeniti slijedeće :
• U sklopu svih prometnica u dijelu nogostupa uspostaviti drvored gdje god je to
moguće, gdje nije postaviti elemente s cvjetnjacima kao zaštitu od mogućih saobraćajnih
nezgoda u kojima mogu stradati pješaci, na mjestima proširenja nogostupa postaviti klupe
za odmor sa koševima za otpad za starije stanovnike da mogu otpočinuti, postaviti jasne
informacije ulica i brojeva itd.
• Prostor javnih i društvenih sadržaja treba maksimalno oblikovno oplemeniti, formirati
trg, klupe za odmor, vanjske restoranske terase, zelenilo,cvjetnjake i opremiti ostalom
urbanom opremom (sat, info punkt, cyber štand, zastave /klubova, udruga/ koševe za
otpad itd.)
• Gornji postroj svih prometnih površina u mirovanju, kao i pješačke, trebaju biti
izvedene u elementima kod kojih je moguće djelomično zatravljenje. Također zasaditi
drvored u razmaku cea 5-6 m na površinama za parkiranje kako bi se ublažilo zagrijavanja
vozila i nepoželjni toplotni efekti na vozače. U rubnom dijelu površina predviđenih za
promet u mirovanju postaviti elemente sa cvjetnjacima kako bi se efekt betonske/asvaltne
površine ovih prostora što više ublažio.
Urbanističkim planom Grada Paga kroz provedbene odredbe određuju se uvjeti korištenja
i zaštite prostora primjenom slijedećih režima:
3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSORA
Osnovna namjena prostora je mješovito stambeno poslovna sa komplementarnim
sadržajima javne / društvene te turističke i rekreativne namjene.
Slijedno prostor je podijeljen prema namijene na slijedeće zone odn. površine :

1. Zone stambeno-poslovne izgradnje cea 140.3 ha
2. Zone javnih/društvenih sadržaja cea 5.7 ha ha
3. Zone turističkih sadržaja cea 11.3 ha ha
4. Zone poslovnih sadržaja cea 5.5 ha ha
5. Zone vjerskih sadržaja cea 0.4 ha ha
6. Zone edukativnih sadržaja cea 1.9 ha ha
7. Zone rekreativnih površina cea 14.2 ha ha
8. Prometne površine cea 23 ha ha
9. Zone zaštitnog zelenila cea 7.1 ha ha
10. Ostalo (dio kanala, obalni dio mora) cea 34,5 ha ha
UKUPNO: cea ha

U skladu s prethodno navedenim podacima slijedi da je tijekom maksimalnog
korištenja prostora gustoća stanovanja (stalnog i povremenog stanovanja s
turističkim kapacitetima) . a za ukupnu površinu Gmax cca= 76,7 st/ha.
• Nadalje, za minimalno korištenje prostora uzimajući u obzir samo stalno stanovanje,
a za ukupnu površinu obuhvata iznosi Gmln cea = 9,9 st/ha.
Iz prikazane minimalne i maksimalne gustoće stanovanja vidljivo Je da treba uložiti
maksimalne napore u segmentu turističke usluge kako bi se sezona produljila barem na 6
mjeseci te bi time bilo optimalno prosječno korištenje od Gcca=43,3 st/ha, što je Još uvijek
Ispod županijskih vrijednosti od 56st/ha.

3.3. PROMETNA I ULIČNA MREŽA
Unutar zone obuhvata Plana formirana je postojeća prometna mreža koja je nastala
temeljem prethodne planske dokumentacije i postojeće gradnje te temeljem ovog Plana.
Unutar obuhvata Plana nalaze se slijedeće prometnice :
Državne ceste:
• D 106 ( Žigljen/trajektno pristanište-Novalja- Pag-Ražanac-Posadarje-D8),
duljine
Lokalne ceste:
L 63001 - Crkvine Sv.Duh (D 106)-Pag (D 106).
L 63006 - Pag:(L 63001) - Košljun,
L 63007-Pag: L 63006-D 106.
L 63008 - Pag: centar - D 106,
Nerazvrstane ceste
Zaštitni pojas postojećih te novoplaniranih cesta, u skladu sa Zakonom o javnim cestama
(N.N.broj 100/96.). iznosi kako slijedi:
• Ostale državne ceste 25,0 m'
• Županijske ceste 15.0 m'
• Lokalne ceste 10,0 m'
Zaštitni pojas ceste mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa (cesta i njeni prateći
sadržaji) sa svake strane.
Profili prometnica većinom nisu u skladu je s urbanim standardom opremanja prometnica
. Unutar obuhvata povijesne jezgre, zona štalica i kontaktne zone nije moguće ostvariti ni
minimalne profile kako je to PPUG-om određeno (za javne prometnice min. 5,5 m).
Unutar obuhvata Plana u smislu prometno-komunikacijske mreže razlikujemo :
Kolne prometnice
Pješačko-kolne prometnice
Pješačke prometnice
Šetališta sa biciklističkim stazama (priobalno područje)
Pristupne ceste i putovi
Promet u mirovanju
Ugibališta
Bus stajalište
Na području obuhvata Plana nalazi se lokacija postojeće samo jedne crpke za gorivo, što
djelomično zadovoljava današnje potrebe opskrbe vozila gorivom, dok je opskrba
brodova gorivom složeni proces, koji ne zadovoljava sve veće potrebe stanovništva i
turista otoka i Grada Paga. Na prostoru Grada Paga postoje servisi za održavanje vozila,
koji su univerzalnog karaktera. Složeniji servisi vozila i plovila usmjeravaju se na servise u
širem prostoru županije, odnosno u grad Zadar.

3.4. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
Na području obuhvata ovog Plana je izgrađena komunalna infrastruktura te će biti
potrebno dograditi uz svu potrebnu infrastrukturu koja je položena u neposrednoj blizini
zone obuhvata ovog Plana.

3.6.1. UVJETU NAČIN GRADNJE
Uvjeti korištenja, uređenja i način gradnje detaljno su određeni provedbenim odredbama
Plana. Međutim, ne postoje takve provedbene odredbe koje bi mogle osigurati
poštovanje prema zatečenim vrijednostima, kao što nije moguće provedbenim
odredbama propisati umjetničko djelo tako nije moguće ni pokloniti se zatečenim
vrijednostima propisima.

3.6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI
TE KULTURNOPOVIJESNIH I AMBIJENTALNIH CJELINA
3.6.2.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti
Unutar obuhvata ovog Plana nisu evidentirane prirodne vrijednosti koje bi se morale štititi u
skladu s zakonskom i podzakonskom regulativom iz tog područja. Također, PPUG-om Pag
na području obuhvata Plana nije zaštićena niti jedna prirodna vrijednost u smislu očuvanja
biološke ili krajobrazne vrijednosti te zaštićenih svojti, minerala i fosila.
Crnika kao autohtona biljna vrsta nalazi se sporadično i izdvojeno unutar postojećeg i
planiranog građevinskog područja te se preporuča zadržati ju i inkorporirati u gradnju na
pojedinim parcelama.
Potrebno je maksimalno zadržati autohtono zelenilo javnih površina, kao i ozelenjavati
vrtove, što je uglavnom već sad evidentno.
Ovim su Planom evidentirana područja vrijednih prirodnih krajobraza i kulturnih krajolika.
Potezi u priobalju zaštićeni su ovim Planom u segmentu prirodnih plaža duž cijele obalne
linije obuhvata Plana uvjetima korištenja i uređenja kroz provedbene odredbe ovog Plana.
3.6.2.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
Na području obuhvata Plana identificirani su značajni objekti i sadržaji kultumo-povijesne i
graditeljske baštine.
Planom se predviđaju mjere zaštite kroz Provedbene odredbe, a najvažnija mjera zaštite je
osiguranje niskih vrijednosti izgrađenosti i iskorištenja svake pojedine parcele, što znači i
građenje relativno niskih individualnih stambeno-poslovnih građevina.
Zaštita povijesno-kulturne baštine obuhvaća prvenstveno povijesnu jezgru Paga te veći
broj sakralnih i profanih objekata uključivo arheološke zone locirane na čitavom području
Grada.
Za potrebe ovog Plana kao ni za potrebe izrade PPUG-a Pag nije izrađena posebna
konzervatorska podloga zaštite graditeljske baštine od strane mjerodavnih stručnih tijela.
ali su tijekom izrade prostorne dokumentacije u proteklih 4 desetlječja za ovo područje
Izrađene mnogobrojne anatize koje se mogu koristiti za izradu ovog Plana. No bez obzira
na navedeno biti će potrebno izraditi cjelovitu Konzervatorsku podlogu na razini
kataloškog snimanja što područje povijesne jezgre definitivno zaslužuje i čudi da do sad
takva dokumentacija nije izrađeno.
Za potrebe ovog Plana dostavljena je podloga koju je izradila Uprava za zaštitu kulturne
baštine. Konzervatorskog odjela u Zadru, pri Ministarstvu kulture od 22.09.2008. godine.
Citat dopisa /predmet: Konzervatorska podloga za izradu UKU-a oraaa raga:
Tno temelju članka 56. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i
157/03) daje se Konzervatorska podloga sa sustavom mjera zaštite nepokretnih kulturnih
dobara koja se nalaze na području obuhvata Plana:
1. Urbanistička povijesna cjelina Grada Paga registrirana kao kulturno dobro pod
brojem 312/1 od 21. Prosinca 1966. Godine.
Unutar povijesne jezgre nalaze se slijedeći spomenici graditeljstva :
2. Crkva Sv. Jurja na k.č. 15937 k.o. Pag. upisana u registar kulturnih dobara RH pod
brojem Z-642
3. Benediktinski samostan i crkva Sv. Margarite na k.č. 16134 i 16135 k.o. Pag.
upisani u registar kulturnih dobara pod brojem Z-844
4. Kneževa palača na k.č. 15450, 15451 i 15449 k.o. Pag, upisana u registar
kulturnih dobara RH pod brojem 2-161
5. Crkva Marijina uznesenja na k.č. 15969 k.o. Pag, upisana u registar kulturnih
dobara RH pod brojem Z-l 62
6. Palača Mirković na k.č. 15550 k.o.Pag, upisana u registar kulturnih dobara
RH pod brojem Z-348
7- Crkva Sv. Frane na k.č. 15663 k.o.Pag, upisana u registar kulturnih dobara RH
pod brojem Z-843
8. Ostaci dominikanskog samostana i crkve Sv. Antuna Opata (Sv. Križa) na
k.ć. 15617 k.o. Pag. evidentirani
Kula Scrtvanato s pripadajućim bastionom na k.č. 16137 k.o. Pag,
evidentirani
10. Ostoci biskupske palače na k.č. 15420 k.o. Pag, evidentirani
1 ■ • Paloča Jadrulić na k.č. 15371 k.o. Pag, evidentirani
J 2. Rodna kuća Bartula Košića u ulici Bartula Košića, evidentirana
13 Palaca nekad Ruić. kasnije Portada u Veloj ulici na broju 7, 9 i II,
evidentirana
14. Palača Matasović u Veloj ulici na broju 20. evidentirana
15. Izvan povijesne jezgre su :
16. Magazini soli s arheološkim ostacima crkve Sv. Petra na k.č. 12219. 12220,
12222. 12223. 12224. 12225. 12226. 12227. 12228, 12229. 12230, 12231. 12232, 12233. 12233/1,
12233/2, i 12234 k.o. Pag, upisani u registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-2381
17. Crkva Sv. Duha i Sv. Trojstva poviše povijesne jezgre, evidentirana
18. Arheološki ostaci crkve Sv. Katarine u predgrađu Bašaca, evidentirani."
• Za navedena kulturna dobra u sklopu ove Konzervatorske podloge utvrđen je sustav
mjera zaštite koji je citiran u poglavlju A.:Tekstualni dio/Provedbene odredbe i C.:Obavezni
prilozi / Plan.
• Pored navedenog izrađen je PUP povijesne jezgre Grada Paga sa elaborato
prethodnih radova (UH 1989., voditelj Dinko Milas d.i.a., autor Dr.Vladimir Bedenko, prof.
AFSZG). Elaborat predstavlja vrijednu analizu osnutka Grada, plana Grada, tipologije
izgradnje i svih vrijednih građevina te je uz navedena poglavlja sve popraćeno gratiCtam
prikazima matrice grada i pojedineih građevina sa opisom detalja i trenutnog stanja.
• Uz ovaj elaborat za potrebe navedenog PUP-a izrađena je i analiza revitalizacije
jezgre grada Paga u tormi istraživanja mogućih adaptacija na razii shematskih prikaza
(UIH, 1989., Mirjana Hrovat dipl.ing.arh.)
3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOUNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Najveći rizik zagađenja okoliša svakako predstavlja nepokrivenost područja infrastrukturom
odvodnje razdjelnog tipa.
Ovim je Planom pretpostavljeno opremanje svih zona cjelokupnom infrastrukturom.
Neprimjerena gradnja jedan je od osnovnih elemenata devastacije okoliša, a to se
dakako ne odnosi samo na objekte stanovanja i javnih funkcija već i na sve objekte
infrastrukture, od čega je infrastruktura odvodnje najrizičniji moment potencijalnog
dugoročnog zagađenja (sanitarna odvodnja, otpadna ulja, deterdenti itd.).
Detaljnim provedbenim odredbama u sklopu ovog Plana određene su i mjere zaštite
nepovoljnog utjecaja na okoliš . a u skladu s zakonskom regulativom na snazi:
• Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99 i 151/03),
• Zakon o zaštiti prirode (NN br. 70/05).
• Pravilnik o proglašenju divljih svojti zaštićenih i strogo zaštićenih (NN 07/06).
• Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim
tipovima, te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06).
• Zakon o šumama (NN 140/05)
Zakon o vodama (NN 107/95 i 150/05).
• Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN br. 55/02),
• Zakon o poljoprivredi (NN 66/01. 83/02).
• Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01. 87/02),
• lOKon o ruaarsTvu iinin iyu/u\jj
• Pravilnik o eksploataciji mineralnih sirovina (NN br. 125/98).
Zakon o otpadu (NN 178/04. 111 /06 i 60/08).
• Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN br. 123/97).
Zakon o lovu (NN 10/94. 25/96).
• Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04).
Zakon o zaštiti od buke (NN 20/03).
• Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade
(NN 37/90. 145/04).
• Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93 i 33/05).
• Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97)
3.7.1. Mjere zaštite okoliša
Zaštita okoliša u svim njegovim segmentima postiže se pravilnom namjenom i
organizacijom prostora, kao i njegovim opremanjem potrebnom prometnom i
komunalnom infrastrukturom. U cilju zaštite okoliša, a posebno u zonama poslovne i
obrtničke te ugostiteljske namjene potrebno je provoditi i stalni monitoring kako bi se
eventualni negativni utjecaji određenih djelatnosti ili sadržaja kao potencijalnih
zagađivača", pravovremeno prepoznali i uklonili.
Prostor je najvredniji resurs, istovremeno vrto ograničen i osjetljiv, pa je nužno prioritetno
djelovanje na njegovoj zaštiti, sanaciji i unapređenju. Već se Strategijom prostornog
uređenja Hrvatske uređivanje prostora definira kao aktivnost kojom se osiguravaju
preduvjeti za učinkovito korištenje, ali i zaštitu prostora kroz ostvarivanje održivog razvoja i
očuvanja prostornih resursa.
Ovim se Planom, a u cilju zaštite okoliša, u okviru utvrđene namjene površina kojom
predviđa izc^adnja proizvodnih i poslovnih građevina temeljenih na modernim i novim
tehnologijama koje su obzirne prema okolišu. Naime, na području obuhvata Plana ne
smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom neposredno ili
potencijalno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi odnosno ugrožavali vrijednosti čovjekovog
okolSa iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.
Unutar područja obuhvata Plana odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne može se
uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice na okoliš.
Osnovni ciljevi zaštite okoliša su:
• trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje
ekološke stabilnosti
• očuvanje kvaliteta žive i nežive prirode uz racionalno korištenje prirode i njenih
dobara
• očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza, unaprjeđenje
stanja okoliša i osiguranje boljih uvjeta života.
• Zaštita okoliša postiže se praćenjem, sprečavanjem, ograničavanjem i uklanjanjem
nepovoljnih utjecaja na okoliš, te poticanjem upotrebe proizvoda i korištenjem
proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okolS. Potrebno je imati uravnotežen odnos
zaštite okoliša i gospodarskog razvoja i provoditi sanaciju već ugroženih dijelova
okoliša.
Planiranje gospodarenja okolišem dio je ukupnog upravljanja prostorom utvrđenog
kroz prostorno-planski dokument kao temeljni akt odnosa prema okolišu, kojim se
iznalaze najefikasniji načini održivog korištenja prirodnih izvora i mogućnosti
sagledavanja svih čimbenika koji utječu na stanje u prostoru.
Ovaj Prostorni plan utvrđuje ciljeve i interese koji se na području obuhvata trebaju
ostvariti, vodeći računa da se korištenjem prostora osigura i neophodna sanacija,
zaštita i unapređenje stanja okoliša.
Ključnim područjima djelovanja smatraju se područja koncentracije stanovništva
(zone naselja), gospodarska područja, velike prometno-infrastruktume i komunalne
građevine (ceste, dalekovodi, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, ispusti
otpadnih voda i dr.) gdje se javljaju sukobi interesa u korištenju prostora sa
potrebama osiguranja njegove zaštite kroz:
izbor i ocjenu lokacija gospodarske namjene uz uvjetovanje tehnologije i potrebnih
mjera zaštite okoliša kroz procjenu utjecaja na okoliš čime se može osigurati pravilno
lociranje i funkcija bez šteta po okoliš
modernizaciju i uvođenje sigurnosnih tehnologija na prostorima gospodarske
namjene, čime će se smanjiti i eliminirati štetni utjecaji
modernizaciju infrastrukturnih sustava i komunalnih djelatnosti prvenstveno u dijelu
prometa (zagađivanje zraka, buka) i odvodnje otpadnih voda te sustavno
zbrinjavanje otpada
• provođenje mjera zaštite prirodne i kulturne baštine te očuvanje izvorne fizionomije
kulturnog i prirodnog krajobraza u cjelini
• smanjenje upotrebe štetnih kemijskih sredstava u poljoprivredi, te očuvanje
cjelovitosti i kvalitete poljoprivrednog zemljišta
• potrebu mjera zaštite voda, obzirom na njihov značaj za vodoopskrbu šireg
područja
• organizaciju, uređenje i korištenje odlagališta otpada na za okoliš prihvatljiv način.
Temeljem naprijed iznesenih osnovnih postavki i smjernica, koje se realiziraju u okviru
prostorno-planskog dokumenta, vezano uz problematiku zaštite okoliša, istim se utvrđuje
ukupni opseg aktivnosti, uvjeta i ograničenja u korištenju prostora sa ciljem sprečavanja
negativnog utjecaja na okoliš odnosno njegovo očuvanje ili sanacija rađi ostvarenja
izvornog stanja i najviše razine kvalitete.